
Novi Sad
Sanja Ristić Krajnov: Univerzitet je opasno mesto za vlast
Protest iz pozorišne sale nastavljamo na ulicama Novog Sada vođeni dubokim osećajem nepravde i zajedničkog bola, kaže za "Vreme" glumica Sanja Ristić Krajnov
Kanadska spisateljica kratkih priča i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro, koja je više od 60 godina proučavala svakodnevni život kroz prizmu kratke fikcije, umrla je u 92. godini u domu za stare u Ontariju
Kanadska književnica i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro preminula je juče u 92. godini, objavio je danas list Glob&Mejl, pozivajući se na članove porodice.
Manro je Nobelovu nagradu za književnost dobila 2013. godine, kao prva kanadska autorka, javlja Rojters.
Objavila je više od deset zbirki kratkih priča. Manro je važila za vrhunsku autorku upravo kratkih formi.
Njene priče su istraživale seks, čežnju, nezadovoljstvo, starenje, moralne sukobe i druge teme u ruralnim sredinama sa kojima je bila blisko upoznata – selima i farmama u kanadskoj provinciji Ontario gde je živela.
Bila je vešta u potpunom razvoju složenih likova na ograničenim stranicama kratke priče.
Manro, koja je jasno i realistično pisala o običnim ljudima, često su upoređivali sa Antonom Čehovom, poznatom po svojim briljantnim kratkim pričama, što je poređenje koje je i Švedska akademija navela kada joj je dodelila Nobelovu nagradu, podseća Rojters.
U intervjuu za Kanadsku radiodifuznu korporaciju nakon dodele Nobelove nagrade, Manro je ocenila kako su njene priče „prilično popularne za kratke priče“.
„Zaista se nadam da će to naterati ljude da vide kratku priču kao važnu umetnost, a ne samo nešto sa čim ste se igrali dok niste napisali roman“, rekla je tada kanadska književnica.
Protest iz pozorišne sale nastavljamo na ulicama Novog Sada vođeni dubokim osećajem nepravde i zajedničkog bola, kaže za "Vreme" glumica Sanja Ristić Krajnov
Novi Sad se promenio. Obavijen je istovremeno i tugom zbog izgubljenih života, ali i angažovan, odlučan i brži nego inače – kaže Marija Medenica glumica Srpskog narodnog pozorišta čija se monodrama, prikladno ovim danima, zove „Neodustajanje“
Na Zlatiboru je otvoren prvi NAFFIT, kao odgovor države na stihijski razvoj kulture – najavio je ministar Selaković. Zato na njemu nema glumaca, reditelja i ostalih koji stvaraju srpski film
Za razliku od mainstream albuma tog vremena, Treći svijet nije ciljao na instant prepoznatljivost nego na trajni dojam. A za nekoga tko ga danas prvi put otkriva, to je i dalje ploča koja može otvoriti oči, jer nije nimalo ostarjela ni u temama ni u načinu na koji poziva na maštu i drugačiji pogled na svakodnevicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve