
Protest
Narodno pozorište: Nećemo nemoralnog Dragoslava Bokana
Tri sindikata Narodnog pozorišta traže od Vlade Srbije da odmah poništi imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika njihovog Upravnog odbora zato što ne ispunjava moralne uslove
Kanadska spisateljica kratkih priča i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro, koja je više od 60 godina proučavala svakodnevni život kroz prizmu kratke fikcije, umrla je u 92. godini u domu za stare u Ontariju
Kanadska književnica i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro preminula je juče u 92. godini, objavio je danas list Glob&Mejl, pozivajući se na članove porodice.
Manro je Nobelovu nagradu za književnost dobila 2013. godine, kao prva kanadska autorka, javlja Rojters.
Objavila je više od deset zbirki kratkih priča. Manro je važila za vrhunsku autorku upravo kratkih formi.
Njene priče su istraživale seks, čežnju, nezadovoljstvo, starenje, moralne sukobe i druge teme u ruralnim sredinama sa kojima je bila blisko upoznata – selima i farmama u kanadskoj provinciji Ontario gde je živela.
Bila je vešta u potpunom razvoju složenih likova na ograničenim stranicama kratke priče.
Manro, koja je jasno i realistično pisala o običnim ljudima, često su upoređivali sa Antonom Čehovom, poznatom po svojim briljantnim kratkim pričama, što je poređenje koje je i Švedska akademija navela kada joj je dodelila Nobelovu nagradu, podseća Rojters.
U intervjuu za Kanadsku radiodifuznu korporaciju nakon dodele Nobelove nagrade, Manro je ocenila kako su njene priče „prilično popularne za kratke priče“.
„Zaista se nadam da će to naterati ljude da vide kratku priču kao važnu umetnost, a ne samo nešto sa čim ste se igrali dok niste napisali roman“, rekla je tada kanadska književnica.
Tri sindikata Narodnog pozorišta traže od Vlade Srbije da odmah poništi imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika njihovog Upravnog odbora zato što ne ispunjava moralne uslove
Dragoslav Bokan je novi predsednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta - odlučila je Vlada Srbije. Uprava Narodnog pozorišta nema komentar, a sindikalne organizacije najavljuju reakciju
Zografove teme, kaže Vuković, jesu fenomeni, ljudi i predmeti potisnuti iz glavnih tokova istorije i kulture, sa kojima nas njegov autografski avatar upoznaje. Tako se na stranicama njegovih stripova zatiču likovi anonimnih svedoka ratova, aboridžinskih umetnika, lokalnih osobenjaka, baba-trovačica koje veruju da su im snovi odredili sudbinu, likovi koji, u stvari, veoma dobro pariraju superherojima industrijalizovanog strip biznisa
Prostor i vreme, ljudski odnosi u prostoru i vremenu, odnos autora teksta, lika kome je dat tekst i osobe (glumca/izvođača) koji govori tekst, gledalac koji svojim gledanjem utiče na predstavu i energija koja sve ove činioce drži na okupu – to je ono što bismo na osnovu Liješevićeve predstave mogli odrediti kao pozorište
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve