

Kultura
Srpski film „Ratno podne“ na festivalu angažovanog filma u Madridu
Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


U Srbiji je ponovo nemoguće povući jasnu liniju razgraničenja između TV fikcije i realnosti. Taj virtuelni skok se događa gotovo neprimetno, kao kada vam auto poskoči pri susretu sa nesaniranom udarnom rupom na beogradskim ulicama.
Opisaću vam dakle svoj bliski susret prve vrste.
Protekle nedelje, na Televiziji Pink sam zapazio popodnevni serijal „Preljubnici“. Uz pomoć detektivske agencije, Karamela i ex Aska Suzana Perović prate, snimaju i hvataju na delu ovdašnje švalere i švalerke. U Americi se serijal zove „Cheaters“ i pripada kvazidokumentarnom žanru. U svakoj epizodi vidimo dva „slučaja“ koji počinju sumnjom a završavaju se suočavanjem, svađom i obezbeđenjem koje razdvaja razjarene tačke ljubavnih trouglova. Ludilo dostojno TV Pinka, bez sumnje, ali takođe i BN televizije koja prenosi i verovatno koproducira ovaj cirkus. Meni je privukla pažnju dramaturgija koja se koristi ovdašnjim slučajevima i daje detalje zbog kojih priča dobija na autentičnosti. Recimo, u jednoj priči supruga (viša medicinska sestra) proverava svog muža, lekara koji se švaleriše, ali saznajemo da „oni rade na Klinici ali i u privatnoj ordinaciji“. Tokom svađe saznajemo da je supruga sređivala polaganje ispita kod izvesnog „Profesora Ristića“, saznajemo šta je seksi, na šta se doktoru da izvinite diže, a na šta ne. Ukratko, „Preljubnici“ su domaći zadatak iz ovdašnjeg preseka mentaliteta, načina života i sistema vrednosti. Ova potreba da se viri kroz ključaonicu – ova TV skoptofilija, siguran je pogodak. Posebno mi je neverovatna uloga Karamele i Perovićke, prvo na tajnom zadatku, a zatim kao mirovni posrednici. Smehotresna je njihova gluma u pokušaju da objasne preljubu i tu pred kamerama reše jednačinu bračnog trougla. U „slučajevima“ su se pojavili – perverzni pobratim, posesivna svekrva koja se bavi crnom magijom, sve sami biseri. Neki se pomire, neki rasture, kobajagi stvaran život, a jesen je ionako po pričama advokata sezona svadbi ali i razvoda. Legenda kaže da posle odmora parovi prave sudbonosne korake. Oni što su se lepo proveli uzimaju se, a oni što su se posvađali na godišnjem, jer nemaju više šta da kažu jedno drugom, oni se rasturaju. Što reče jedan deda, kad svi plaču pop i advokat pevaju!
Bez obzira na količinu ludila, ovo ne bi bila tema TV manijaka da se istog dana, istog sata, na „Preljubnike“ nisu nadovezale vesti. To bi onda bio kobajagi prelaz na stvaran život. Međutim, već na početku vesti sam gledao prilog iz Specijalnog suda gde su se suočili Miloš Simović i Sretko Kalinić. Verovali ili ne, čim su se videli, situacija je postala nalik na „Preljubnike“. Kunu se u decu, optužuju jedan drugog da je „roknuo“ kolegu iz Klana i što je najčudnije – vređaju žene nazivajući ih „ološem“. Pošto u sudu nema snimanja, čuli smo dramatizaciju dijaloga, začinjenih psovkama i uvredama. Što bi „Preljubnici“ rekli, nema tu pomirenja među pobratimima. Ako je ona teorija tačna – Simović i Kalinić su u Zagrebu došli u sukob oko para i izvesne ženske osobe. Porodična rasprava se tamo završila pucnjavom i ranjavanjem, ko u filmu.
Onda je jedna slika progovorila više od hiljadu reči. Dok suđenje i čašćenje traje, videli smo kako izgleda situacija iz staklene pregrade gde dolazi publika. Zamislite sliku – desetak mladih žena koje stoje zalepljene za staklo i prate svaku izgovorenu reč! Pretpostavljam da su to žene, devojke, sestre, partnerke ili generalno rečeno „zainteresovane osobe ženskog pola“. Pretpostavljam takođe da je iz Klana ostala pozamašna količina para i ostalih vrednosti za koje postoji interes. „Preljubnici“ su se preselili sa Pinka u Specijalni sud tako da ljubav zaista piše romane, samo ponekad ti ljubavni romani u Srbiji liče na krimiće o organizovanom kriminalu.
Ako se ovaj trend nastavi, odnosno ako se Preljuba dokaže kao vrhovni motiv na ovim prostorima, plašim se da ćemo otkriti uticaj seksualnog nagona na ekonomiju, politiku, evropske integracije, nestašicu ulja i ko zna šta još! Što se mene tiče, možda ću ipak radije da živim u slatkom neznanju ko koga da izvinite i zašto!


Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve