

Expo
Nezavisni umetnici: Expo da nam vrati novac koji je bio namenjen nama
Nezavisna kulturna scena odbila je poziv Expo-a na saradnju, predloživši da im Expo vrati novac koji je njemu preusmeren




Kako su iskustva Praškog proleća doprinela jugoslovenskom filmu, kako je bilo raditi u Jugoslaviji, o cenzuri i slobodi u intervjuu za praznični dvobroj „Vremena” govori Predrag Pega Popović, prvi diplomirani filmski snimatelj u Jugoslaviji
„Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja“, kaže Predrag Pega Popović, filmski snimatelj, profesor i jedan od osnivača Katedre za kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u intervjuu za novi broj „Vremena” sumirajući vreme u kojem je radio i stvarao.
Popović je prvi diplomirani filmski snimatelj u nekadašnjoj Jugoslaviji, autor 26 igranih filmova i brojnih dokumentaraca, kao i dugogodišnji pedagog. Studirao je na praškoj akademiji FAMU, gde je svedočio događajima Praškog proleća i sovjetske intervencije 1968. godine.
Tada je nastala i njegova fotografija ugljenisanog tela Jana Palaha iz 1969, koju je snimio u mrtvačnici i koja je kasnije obišla svet, iako dugo nije bio potpisan kao autor.
Nedavno prikazana dokumentarna serija Proleće u praškoj školi priča je, kako kaže njen autor Milan Nikodijević, upravo „o poznatoj fotografiji i njenom autoru, o izazovima i strahovima, o cenzuri i autocenzuri u turbulentnom vremenu Praškog proleća i vojne intervencije SSSR 1968. u tadašnjoj Čehoslovačkoj”, čiji je Popović autor.
Popović ističe da su mogućnosti za rad nekada bile široke: „Radili smo gde smo hteli, bez ograničenja“, ali su neki filmovi poput „Misterije organizma” prolazili cenzuru Republičke komisije za pregled filmova.
Iskustvo iz Praga oblikovalo je njegovo razumevanje slobode i sistema: „Videli smo šta znači represija i policijski sistem“, dok za tadašnju Jugoslaviju kaže da je bila slobodnija.
Kao deo generacije „praške škole“, uneo je u jugoslovenski film evropski duh i novu estetiku, radeći sa brojnim značajnim rediteljima i na velikim produkcijama, ali i učestvujući u razvoju dugometražnog dokumentarnog filma.
Na pitanje šta je ključno za njegov posao, odgovara jednostavno: „Ne može bez strasti. I bez povezanosti sa ekipom.“
Osvrćući se na sopstvenu karijeru i promene u filmskoj industriji, Popović kaže: „Ja sam stara škola“, ukazujući na razliku između nekadašnjeg i savremenog načina rada, ali i na kontinuitet iskustva koje je obeležilo jugoslovensku kinematografiju.
Kompletan intervju čitajte u prazničnom dvobroju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 9. aprila ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.


Nezavisna kulturna scena odbila je poziv Expo-a na saradnju, predloživši da im Expo vrati novac koji je njemu preusmeren


Radi se na vraćanju Takmičenja Muzičke omladine u punom obimu, kaže Jelena Medaković sekretarka za kulturu Beograda, demantujući informaciju da je ono ukinuto


Darko Tomović, predsednik sindikata Singlus, ne očekuje da će se premijer Macut odazvati njihovom pozivu, mada je ministar Selaković čiju smenu traže, njegova odgovornost. Kao i gubici Narodnog pozorišta


Ljubav, slučajnost i kvantna fizika već deceniju susreću se na sceni kroz predstavu „Konstelacije“, koja je postala jedno od prepoznatljivih dela savremenog repertoara u Beogradu. Jubilej od deset godina izvođenja biće obeležen 15. aprila u Atelje 212


Mobing, kršenje prava radnika, nastavak štrajka i moguća potpuna obustava rada - pritisci na glumce Narodnog pozorišta ne prestaju
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve