img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

18. Festival autorskog filma

Predlozi za gledanje

28. novembar 2012, 19:39 R. V
Eva Mendes i Denis Lavan u filmu »Holy motors«
Copied

Osamnaesto izdanje kultne beogradske filmske manifestacije, Festivala autorskog filma (FAF), održaće se od 28. novembra do 5. decembra. U glavnom programu festivala biće prikazano devetnaest ostvarenja koji daju reprezentativan presek savremenih tokova svetskog autorskog filma. U ovom broju donosimo izbor filmova sa ovogodišnjeg FAF-a koje ne biste smeli da propustite


SVETI MOTORI
Režija: Leo Carax

Osamdesetih godina prošlog veka na filmsku scenu stupila su tri francuska reditelja koji su doneli specifičan autorski senzibilitet – Lik Beson, Žan-Žak Beneks i Leo Karaks. Leo Karaks je kultni status zadobio ostvarenjima Zla krv, Ljubavnici na mostu i Pola X, a nakon ovog poslednjeg napravio je pauzu od trinaest godina. Ove godine na Kanskom festivalu premijerno je prikazan njegov novi film, fantazmagorično, antiutopijsko, nadrealističko ostvarenje pod naslovom Sveti motori (Holy Motors). Glavni junak ovog filma jeste Oskar (igra ga maestralni Denis Lavan, omiljeni Karaksov glumac) koji dan provodi vozeći se Parizom u luksuznom automobilu, i za misteriozne poslodavce obavlja bizaran posao nepoznate svrhe: kostimira se u različite osobe – od plaćenog ubice i besprizornog stanovnika pariskog podzemlja do porodičnog čoveka, tragičnog ljubavnika i starca na samrti – i naizmenično vodi njihove živote. Sveti motori su uzbudljiva nadrealna fantazmagorija koja se bavi, kako je jedan kritičar formulisao, pitanjem gde prestaje fikcija, a gde počinje čovek. U epizodnim ulogama pojavljuje se megazvezde Eva Mendes i Kajli Minog.


7 DANA U HAVANI
Režija: Laurent Cantet, Benicio Del Toro, Julio Medem, Gaspar Noé, Elia Suleiman, Juan Carlos Tabío, Pablo Trapero

7 dana u Havani je filmski portret jednog od najfascinantnijih gradova sveta koji se sastoji od sedam poglavlja-pričica koje je režiralo sedmoro poznatih reditelja i koje se delimično prepliću. Junaci ovog filma su američki turisti, lokalni transvestiti, pevačice, svetski muzički producenti i filmski reditelji, taksisti, trubači, sportisti koji sanjaju o begu u Ameriku i tzv. običan kubanski svet sa svojim navikama, strahovima, nadanjima i načinom života. Film 7 dana u Havani prikazuje Kubu kakva ona danas jeste, bez ulepšavanja i romantizovanja, ali kao mesto na kome život omamljujuće pulsira, sa svim svojim svetlim i mračnim stranama. Jedan od glumaca koji se u ovom filmu pojavljuje je Džoš Hačerson, zvezda filma Igra gladi, a tu je i naš Emir Kusturica koji je napravio upečatljivu rolu.


CEZAR MORA UMRETI
Režija: Paolo Taviani, Vittorio Taviani

Pobednik ovogodišnjeg Filmskog festivala u Berlinu, film Cezar mora umreti braće Paola i Vitorija Tavijanija, jedan je od najozbiljnijih kandidata za nagradu Evropske akademije za film, tzv „evropski oskar“, koji će na prigodnoj ceremoniji biti dodeljen 1. decembra na Malti. Ovaj film prati pripreme za izvođenje Šekspirovog komada Julije Cezar u najstrože čuvanom italijanskom zatvoru Rebibiji. Glumci su osuđenici na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog ubistava, pljački i prevara, a rad na pozorišnoj predstavi ispostavlja se kao njihov neočekivani beg u slobodu. „Otkad sam otkrio umetnost, ova ćelija je postala pravi zatvor“, kaže jedan od njih. Sa druge strane, Šekspirovi Brut, Ciceron, Kasije, Marko Antonije i Cezar nikada nisu imali čudnije tumače. Film je sniman u neorealističko-dokumentarno-igranom maniru i predstavlja jedno od najprijatnijih iznenađenja ovogodišnje evropske filmske produkcije.


ZVERI JUŽNIH DIVLJINA
Režija: Benh Zeitlin

Debitantsko ostvarenje reditelja Bena Zejtlina je jedan od najupečatljivijih filmova ovogodišnjeg FAF-a. Film prati Hašpapi, neustrašivu šestogodišnju devojčicu, koja živi sa ocem Vinkom u delti Misisipija, na ivici sveta. Otac je priprema za otkrivanje univerzuma, i za svet u kome više neće biti njega da je štiti. Nakon što se Vink razboli od misteriozne bolesti, priroda počne da divlja – temperatura raste i polarne kape se tope oslobađajući vojsku preistorijskih stvorenja. Kako voda raste, preistorijska bića nadiru, a Vinkovo zdravlje čili. Hašpapi kreće u potragu za svojom izgubljenom majkom. Zveri južnih divljina je živopisan, poetski, možda čak i terapeutski odgovor na jednu od najbolnijih epizoda u savremenoj američkoj istoriji – uragan Katrina.


U MAGLI
Režija: Sergej Loznica

Poslednjih godina množe se filmovi koji se na različite načine bave Drugim svetskim ratom, od kojih su najzanimljiviji oni koji dolaze sa istoka evropskog kontinenta. Film U magli potpisuje beloruski reditelj Sergej Loznica, poznati dokumentarista kome je ovo tek drugo igrano ostvarenje, posle uspešnog prvenca Radost moja (2010). Radnja filma je smeštena u 1942. godinu, u oblast pod nemačkom okupacijom u kojoj lokalni partizani vode bespoštednu borbu. Nedaleko od sela u kom živi Sušenja, radnik na pruzi, u vazduh je dignut voz. Iako nevin, Sušenja je uhapšen sa grupom sabotera. Spletom okolnosti, on se nađe u dubokoj šumi, oči u oči sa ranjenim neprijateljem. Sušenja je prinuđen da u situaciji u kojoj ne postoje ni prijatelji ni neprijatelji, i gde je linija između izdaje i herojstva tanka, donese tešku moralnu odluku.


NIŠTA JOŠ NISTE VIDELI
Režija: Alain Resnais

Slavni francuski reditelj Alen Rene, autor čuvenih ostvarenja Hirošima, ljubavi moja, Srca, Divlje travke, u svojoj 90. godini snimio je uzbudljiv film pod naslovom Ništa još niste videli u kome još jednom ispituje igru između pozorišta, filma i života. Film počinje tako što se slavni dramski pisac javlja sa drugog sveta i okuplja sve prijatelje koji su tokom godina igrali u njegovom komadu Euridika. Ovi glumci gledaju snimak komada koji izvodi mlada glumačka trupa. Da li život, ljubav, smrt i ljubav posle smrti još uvek imaju svoje mesto na pozornici? Na njima je da odluče. A iznenađenja su tek počela…


GOLCIJUS I PELIKANSKO DRUŠTVO
Režija: Peter Greenaway

Godine 2007. Piter Grinavej otpočeo je filmski serijal Holandski majstori posvećen velikim holandskim slikarima. Prvi film, Noćna straža, bavio se životom i delom velikog Rembranta van Rejna, drugi, aktuelni film, Golcijus i Pelikansko društvo, zasnovan je na životu holandskog slikara i autora erotskih grafika iz XVI veka Hendrika Golcijusa, dok će treći film iz ove serije biti posvećen Hijeronimusu Bošu. Film počinje tako što Golcijus ubeđuje Margrava Alzaškog da plati za štamparsku mašinu uz pomoć koje će se objavljivati ilustrovane knjige i obećava mu izuzetnu knjigu erotskih slika, zasnovanih na Starom zavetu – Samson i Dalila, Lot i njegove ćerke, Jovan Krstitelj i Saloma… Kako bi ga još više primamili da se upusti u ovaj poduhvat, Golcijus i njegovi saradnici nude Margrevu da na njegovom dvoru izvedu dramatizacije ovih erotskih priča.

»7 dana u Havani«
»7 dana u Havani«
»Cezar mora umreti«
»Cezar mora umreti«
»Zveri južnih daljina«
»Zveri južnih daljina«
»U magli«
»U magli«
»Ništa još niste videli«
»Ništa još niste videli«
»Golcijus i Pelikansko društvo«
»Golcijus i Pelikansko društvo«
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure