

Festival
Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda
Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu




Radovi devetnaest umetnika na izložbi "Da li smo još uvek postmoderni?" u Kući legata pokazuju je postmodernizam, iako je zvanično trajao do kraja devedesetih, i dalje deo savremene umetnosti
’80 i ’90 danas – Da li smo još uvek postmoderni? izložba u Kući legata u Beogradu, predstavlja retrospektivu ovog pravca na primeru radova umetnika s kojima od osnivanja sarađuje ART-ZOOM.
ART-ZOOM je udruženje za unapređenje i razvoj vizuelne i likovne umetnosti, koje postoji od 2018. godine.


Na ovoj izložbi o postmodernizmu su radovi Aleksandra Rafajlovića, Anice Vučetić, Darije Кačić, Dobrivoja Кrgovića, Dragane Ilić, Dragoslava Кrnajskog, Dušana Petrovića, Đorđija Crnčevića, Igora Antića, Marije Dragojlović, Milete Prodanovića, Nine Todorović, Perice Donkova, Slobodana Кojića, Slobodanke Stupar, Srđana Apostolovića, Vladimira Perića Talenta, Vladimira Ristivojevića i Zdravka Joksimovića.
Svaki od autora predstavljen je pretežno sa po tri rada: jedan sa samih početaka karijere, jedan iz dvehiljaditih i jednog novog rada.

Ivona Fregl, istoričarka umetnosti, u katalogu izložbe kaže da „živimo u vremenu određenom prefiksom ’post’ – dobu postindustrije, postistorije, postdemokratije, postmedija, postistine“, međutim, taj prefiks ne objašnjava reč koja dolazi posle njega, već „ukazuje i na mogućnost da sve što se dešava u tom ’posle’ ima tendenciju da ostane za stalno, jer ne postoji post-posle.“
„Da li je i umetnost još uvek postmoderna? Ukoliko pod postmodernom mislimo isključivo na umetničke tokove iz perioda od pre četrdeset godina (’80 i ’90), onda zasigurno možemo reći da nije.“

Pa ipak, s obzirom da „vreme u kome živimo i stvaramo i dalje ima skoro sve bitne karakteristike postmoderne, što pogotovo danas, kad je sve umreženo, povezano i međusobno zavisno, utiče i na savremene umetničke prakse, i dalje možemo govoriti o tezi da savremena umetnost još uvek pokazuje karakteristike postmodernizma: formalni i konceptualni pluralizam, fluidan identitet, radove otvorene za različita iščitavanja i tumačenja, rušenje hijerarhija, izlazak iz muzeja i galerija u javni prostor i pokušaj dominacije kulturnih (kreativnih) industrija.“


Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu


Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“


Na Sarajevskom filmskom festivalu biće 10 filmova iz Srbije, a u Veneciji jedan. Režirala ga je Jelena Maksimović, prva rediteljka iz Srbije u Veneciji posle 60 godina


Ljubiša Ristić, novi v.d. direktora „Ateljea 212“, nezvanično kaže za "Vreme" da se prihvatio te funkcije da bio pomogao ovom pozorištu koje je u problemima


Slovenija se smatra liberalnom sredinom po pitanju LGBT prava. Pa ipak, RTV Slovenija je odbila da otkupi nagrađivani „Zečji nasip“ hrvatsko-slovenačko-litvanski film o ljubavnoj vezi dva muškarca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve