Radovi devetnaest umetnika na izložbi "Da li smo još uvek postmoderni?" u Kući legata pokazuju je postmodernizam, iako je zvanično trajao do kraja devedesetih, i dalje deo savremene umetnosti
’80 i ’90 danas – Da li smo još uvek postmoderni? izložba u Kući legata u Beogradu, predstavlja retrospektivu ovog pravca na primeru radova umetnika s kojima od osnivanja sarađuje ART-ZOOM.
ART-ZOOM je udruženje za unapređenje i razvoj vizuelne i likovne umetnosti, koje postoji od 2018. godine.
Mileta Prodanović
Na ovoj izložbi o postmodernizmu su radovi Aleksandra Rafajlovića, Anice Vučetić, Darije Кačić, Dobrivoja Кrgovića, Dragane Ilić, Dragoslava Кrnajskog, Dušana Petrovića, Đorđija Crnčevića, Igora Antića, Marije Dragojlović, Milete Prodanovića, Nine Todorović, Perice Donkova, Slobodana Кojića, Slobodanke Stupar, Srđana Apostolovića, Vladimira Perića Talenta, Vladimira Ristivojevića i Zdravka Joksimovića.
Svaki od autora predstavljen je pretežno sa po tri rada: jedan sa samih početaka karijere, jedan iz dvehiljaditih i jednog novog rada.
Ivona Fregl, istoričarka umetnosti, u katalogu izložbe kaže da „živimo u vremenu određenom prefiksom ’post’ – dobu postindustrije, postistorije, postdemokratije, postmedija, postistine“, međutim, taj prefiks ne objašnjava reč koja dolazi posle njega, već „ukazuje i na mogućnost da sve što se dešava u tom ’posle’ ima tendenciju da ostane za stalno, jer ne postoji post-posle.“
„Da li je i umetnost još uvek postmoderna? Ukoliko pod postmodernom mislimo isključivo na umetničke tokove iz perioda od pre četrdeset godina (’80 i ’90), onda zasigurno možemo reći da nije.“
Pa ipak, s obzirom da „vreme u kome živimo i stvaramo i dalje ima skoro sve bitne karakteristike postmoderne, što pogotovo danas, kad je sve umreženo, povezano i međusobno zavisno, utiče i na savremene umetničke prakse, i dalje možemo govoriti o tezi da savremena umetnost još uvek pokazuje karakteristike postmodernizma: formalni i konceptualni pluralizam, fluidan identitet, radove otvorene za različita iščitavanja i tumačenja, rušenje hijerarhija, izlazak iz muzeja i galerija u javni prostor i pokušaj dominacije kulturnih (kreativnih) industrija.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pank-rok legende Goblini nastupiće 9. jula u Donjem gradu na Kalemegdanu kao predgrupa svetskoj zvezdi Biliju Ajdolu, na velikom beogradskom koncertu koji organizuje producentska kuća Long Play
Karakteristika svakog od pripovednih tokova jeste učenje o različitim oblicima otpora. Zato sam roman pisao pod radnim naslovom Resistance, iako sam znao da ga pod tim naslovom neću objaviti. S vremenom, shvatio sam da između tog radnog naslova i mesta događanja radnje – planine Rtanj, postoji zajednički imenitelj, dva slova koja podsećaju na hemijski element za koji se bore junaci mog romana. A to je “Rt”, koji, pored toga što označava istureni slobodni deo kopna, predstavlja i oznaku za Slobodu – kritični mineral koji nam nasušno nedostaje
Četrdeset godina proteklih od izlaska verovatno najvažnijeg garažnog bluz-rok izdanja na ovim prostorima tera na razmišljanje o dalekosežnom značaju grupe “Partibrejkers”. Ako ste bili dovoljno ludi i hrabri, odnosno ako ste uopšte postojali u ranim osamdesetim – niste mogli ostati isti nakon slušanja njihove prve ploče. Danas bismo rekli da je zvuk isporučen na njoj bio čist pank sa stavom, ali takođe i sa ukusom, mirisom i senzualnošću grada Beograda iz te davne 1985. I to onim od najmanje milijardu decibela. Dalje od toga nije se moglo. A i ne treba
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!