img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Porno vežbe

12. септембар 2001, 23:31 Aleksandar Jerkov
Copied

(Miodrag Kajtez: Porno vežbe, Beograd, Narodna knjiga, 2001)

Miodrag Kajtez je u pararomanu Porno vežbe pronašao nov, dinamičan, zanimljiv izraz i šteta je što sve u knjizi nije podređeno mogućnostima koje on pruža. Raniji susreti sa Kajtezovom prozom bili su obeleženi nekom nerazabirljivom težinom pa se činilo da uprkos potrazi za dubinom, kojoj ovaj kritičar nikada ne bi prigovorio, nešto nepopravljivo izmiče. Sada se neka nepodnošljiva lakoća uvukla u njegovu rečenicu zbog koje se Porno vežbe čitaju na talasu značajnih promena u savremenoj srpskoj prozi. Ta je promena dobra kad urodi plodom, ali sama po sebi nije dovoljna. Kada je o prozi reč, potrebna je i ostvarenost priče, zaokrugljenost i poetička uverljivost karaktera, upečatljivost motivacije, i drugo. U tome je Kajtez samo delimično uspeo. Kao da ga je ponela, i omela, neka nekontrolisana brzina – a ne bi trebalo da je tako jer je prošlo dosta godina od Svete Porodice (1993), sa kojom ovaj roman povezuje topos „svete sobe“ – ili lakoća saopštavanja i preterano prepuštanje zavodljivostima izvanredne narativne fraze.

Stvar je u tome da Kajtezova priča samu sebe mistifikuje, skriva, zatamnjuje, i time protivreči jeziku koji sve iznosi na površinu. To je zavodljiv izraz koji deluje kao da je sasvim prost, plitak, površan, a zapravo su u njemu skriveni vrlo fini, najdelikatniji sociolingvistički i kulturološki kodovi. Urbana fraza Miodraga Kajteza, koja nije opterećena preteranim insistiranjem na žargonu nego odslikava mladost glavne junakinje u načinu na koji ona govori, modernističke pukotine u tekstu, poremećena sintaksa i tok priče, povremeno golicavi bezobrazluk, sve je to odlično. Početak knjige deluje kao da ga je napisao Irvin Velš, a to je u ovom slučaju kompliment.

Pošto ne može da podnese tu vrstu priče svedene na površinu pripovedanja, Kajtez se uplašio pronađene lakoće govora i u roman smestio Mičurina, Čoveka sa garancijama i kojekakve likove koji nisu ni prineti glavnoj junakinji, rođenoj lepotici, jednom maloletnom stvorenjcetu kojem nedostatak mišljenja uvećava životnost i šarm. Roman je neka vrsta rekonstrukcije incidenta: kakva je to vrsta paljevine i šta je spaljeno, kakva je to intervencija vatrogasaca i drugih, zašto je junakinja uhvaćena i od čega beži, te ponajpre kakav ju je tok života doveo u tu situaciju. Pričanje je opsesivno vezano za 26. avgust, a kraj ostaje nesaznan i nedomišljen, pa tako misterija ostaje misterija. Uostalom, sve tajne koje se razrešavaju i nisu tajne nego zagonetke. Kajtez neće da obesmisli skrivenu metafiziku romana običnim raspletom, nego izostavlja konačnu odgonetku. Cena za to je, međutim, prevelika, jer ono što ne misli i ne saznaje to ne može ni da posreduje nešto što treba da bude bolje od svakog mišljenja. Životnost, koja ima svoj smsiaoni doseg, ne može ostati skrivena sama od sebe: ko u običnom pokretu vidi više od običnosti, a pri tome nije u mogućnosti da to i izrazi ili pokaže, taj doduše može da mistifikuje svaku stvar koju radi, ali ne može da nas obaveže da ga u njegovoj mistifikaciji sledimo. To se dešava i sa Kajtezovim romanom, on je samim sobom zabavljen i samome sebi dovoljan, pa čitaoca, kako bi to surovo rekli u Americi, gubi: a to znači da ga čitalac više ne razume. Čitalac je sebično biće i ne trpi da roman zadovoljava samo sebe. Glavni junak svake knjige je čitalac, i ko se o njemu sve vreme ne stara taj slobodno može da se zadovolji čitajući svoju prozu samome sebi.

Sve su životne situacije banalne i nema te vatre koja se zapali spolja koja može da osvetli karakter iznutra. Znajući to Kajtez je rešio da umakne banalnosti, pa je zato izlomio tok pričanja, sklonio od očiju čitalaca veze koje postoje između pojedinih delova, osamostalio groteskne likove koji odudaraju od njegove bezobrazno privlačne maloletnice, i napokon ostavio da se negde na rubu smisaonog horizonta prepliću brojne asocijacije i veze, koje možda treba koristiti u tumačenju, a možda su samo ostatak jedne drugačije vrste građenja značenja u proznom tekstu.

Atraktivan naslov, strašno dobar početak, u kojem čak i opscenost i odurnost, neka vrsta kontrolisanog gađenja i neodoljive privlačnosti, što su po pravilu svojstva poremećene erotske perspektive bez koje nema satirskog učinka, sve je to najavljivalo pravu avanturu kratkog romana. No čak je i ova golicavost bluda i erosa, satirske igre i očaravanja zarad mistifikacije pripovedanja napuštena, pa bi se moglo reći da je Kajtez ustuknuo pred obavezom koju na vrat njegovom romanu navaljuje sam naslov. A po svoj prilici bi bilo bolje da se prepustio čistom skandalu i podario srpskoj književnosti jedan seksi-roman kakvog ovde zapravo nema. Seks je grozan tabu u srpskoj prozi, i opisi, ako nisu pisani nevešto, sa nekom bolećivom čežnjom i nesposobnošću za čist bezobrazluk, ili ženskasto u popularnoj prozi, ostali su daleko od ostvarenosti. Ljubav je druga stvar, i o njoj bi se u srpskoj književnosti imalo šta napisati, ali sam seks je prazno mesto savremene proze. Kajtez je imao odličnu šansu da ga popuni, šteta je što pronađenom izrazu nije omogućio da čitaocu dočara pravu pornotopiju. Da je u njoj sačuvao sposobnost samokontrole, uzdržavanja, ispitivanja granica, pa i preterivanja, bile bi Porno vežbe ono što najavljuju, ali samo delimično i ostvaruju. Zato se čini nužnim da ono što je ovde uvežbavano, ako je najzad uvežbano, bude i ostvareno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure