img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Porno vežbe

12. septembar 2001, 23:31 Aleksandar Jerkov
Copied

(Miodrag Kajtez: Porno vežbe, Beograd, Narodna knjiga, 2001)

Miodrag Kajtez je u pararomanu Porno vežbe pronašao nov, dinamičan, zanimljiv izraz i šteta je što sve u knjizi nije podređeno mogućnostima koje on pruža. Raniji susreti sa Kajtezovom prozom bili su obeleženi nekom nerazabirljivom težinom pa se činilo da uprkos potrazi za dubinom, kojoj ovaj kritičar nikada ne bi prigovorio, nešto nepopravljivo izmiče. Sada se neka nepodnošljiva lakoća uvukla u njegovu rečenicu zbog koje se Porno vežbe čitaju na talasu značajnih promena u savremenoj srpskoj prozi. Ta je promena dobra kad urodi plodom, ali sama po sebi nije dovoljna. Kada je o prozi reč, potrebna je i ostvarenost priče, zaokrugljenost i poetička uverljivost karaktera, upečatljivost motivacije, i drugo. U tome je Kajtez samo delimično uspeo. Kao da ga je ponela, i omela, neka nekontrolisana brzina – a ne bi trebalo da je tako jer je prošlo dosta godina od Svete Porodice (1993), sa kojom ovaj roman povezuje topos „svete sobe“ – ili lakoća saopštavanja i preterano prepuštanje zavodljivostima izvanredne narativne fraze.

Stvar je u tome da Kajtezova priča samu sebe mistifikuje, skriva, zatamnjuje, i time protivreči jeziku koji sve iznosi na površinu. To je zavodljiv izraz koji deluje kao da je sasvim prost, plitak, površan, a zapravo su u njemu skriveni vrlo fini, najdelikatniji sociolingvistički i kulturološki kodovi. Urbana fraza Miodraga Kajteza, koja nije opterećena preteranim insistiranjem na žargonu nego odslikava mladost glavne junakinje u načinu na koji ona govori, modernističke pukotine u tekstu, poremećena sintaksa i tok priče, povremeno golicavi bezobrazluk, sve je to odlično. Početak knjige deluje kao da ga je napisao Irvin Velš, a to je u ovom slučaju kompliment.

Pošto ne može da podnese tu vrstu priče svedene na površinu pripovedanja, Kajtez se uplašio pronađene lakoće govora i u roman smestio Mičurina, Čoveka sa garancijama i kojekakve likove koji nisu ni prineti glavnoj junakinji, rođenoj lepotici, jednom maloletnom stvorenjcetu kojem nedostatak mišljenja uvećava životnost i šarm. Roman je neka vrsta rekonstrukcije incidenta: kakva je to vrsta paljevine i šta je spaljeno, kakva je to intervencija vatrogasaca i drugih, zašto je junakinja uhvaćena i od čega beži, te ponajpre kakav ju je tok života doveo u tu situaciju. Pričanje je opsesivno vezano za 26. avgust, a kraj ostaje nesaznan i nedomišljen, pa tako misterija ostaje misterija. Uostalom, sve tajne koje se razrešavaju i nisu tajne nego zagonetke. Kajtez neće da obesmisli skrivenu metafiziku romana običnim raspletom, nego izostavlja konačnu odgonetku. Cena za to je, međutim, prevelika, jer ono što ne misli i ne saznaje to ne može ni da posreduje nešto što treba da bude bolje od svakog mišljenja. Životnost, koja ima svoj smsiaoni doseg, ne može ostati skrivena sama od sebe: ko u običnom pokretu vidi više od običnosti, a pri tome nije u mogućnosti da to i izrazi ili pokaže, taj doduše može da mistifikuje svaku stvar koju radi, ali ne može da nas obaveže da ga u njegovoj mistifikaciji sledimo. To se dešava i sa Kajtezovim romanom, on je samim sobom zabavljen i samome sebi dovoljan, pa čitaoca, kako bi to surovo rekli u Americi, gubi: a to znači da ga čitalac više ne razume. Čitalac je sebično biće i ne trpi da roman zadovoljava samo sebe. Glavni junak svake knjige je čitalac, i ko se o njemu sve vreme ne stara taj slobodno može da se zadovolji čitajući svoju prozu samome sebi.

Sve su životne situacije banalne i nema te vatre koja se zapali spolja koja može da osvetli karakter iznutra. Znajući to Kajtez je rešio da umakne banalnosti, pa je zato izlomio tok pričanja, sklonio od očiju čitalaca veze koje postoje između pojedinih delova, osamostalio groteskne likove koji odudaraju od njegove bezobrazno privlačne maloletnice, i napokon ostavio da se negde na rubu smisaonog horizonta prepliću brojne asocijacije i veze, koje možda treba koristiti u tumačenju, a možda su samo ostatak jedne drugačije vrste građenja značenja u proznom tekstu.

Atraktivan naslov, strašno dobar početak, u kojem čak i opscenost i odurnost, neka vrsta kontrolisanog gađenja i neodoljive privlačnosti, što su po pravilu svojstva poremećene erotske perspektive bez koje nema satirskog učinka, sve je to najavljivalo pravu avanturu kratkog romana. No čak je i ova golicavost bluda i erosa, satirske igre i očaravanja zarad mistifikacije pripovedanja napuštena, pa bi se moglo reći da je Kajtez ustuknuo pred obavezom koju na vrat njegovom romanu navaljuje sam naslov. A po svoj prilici bi bilo bolje da se prepustio čistom skandalu i podario srpskoj književnosti jedan seksi-roman kakvog ovde zapravo nema. Seks je grozan tabu u srpskoj prozi, i opisi, ako nisu pisani nevešto, sa nekom bolećivom čežnjom i nesposobnošću za čist bezobrazluk, ili ženskasto u popularnoj prozi, ostali su daleko od ostvarenosti. Ljubav je druga stvar, i o njoj bi se u srpskoj književnosti imalo šta napisati, ali sam seks je prazno mesto savremene proze. Kajtez je imao odličnu šansu da ga popuni, šteta je što pronađenom izrazu nije omogućio da čitaocu dočara pravu pornotopiju. Da je u njoj sačuvao sposobnost samokontrole, uzdržavanja, ispitivanja granica, pa i preterivanja, bile bi Porno vežbe ono što najavljuju, ali samo delimično i ostvaruju. Zato se čini nužnim da ono što je ovde uvežbavano, ako je najzad uvežbano, bude i ostvareno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure