img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Poklon iz fioke

21. jun 2006, 17:18 Teofil Pančić
Copied

Rejmond Karver: Vandali
preveo Jovica Aćin
Prosveta, Beograd 2005.

Rejmond Karver

Jedna od stvari o kojima bi pisac svakako morao da vodi računa jeste stanje njegovih fioka: moglo bi da se dogodi da se posle njegove smrti u njima zatekne i nešto što on baš i nije namenio objavljivanju. A to je vazda kreativni izazov za one koji ostanu iza njega. S druge strane, ponekad se (obazrivim i kvalifikovanim) rudarenjem po piščevim fiokama može pronaći i nešto za šta bi bila šteta da ostane trajno prepušteno ništavilu neobjavljenosti… Biće da tu i ne može biti jedinstvenog, opštevažećeg, unapred propisanog odgovora na dilemu šta raditi sa piščevom rukopisnom zaostavštinom.

Iza Rejmonda Karvera (1938–1988), poetskog prevratnika, melanholika, alkoholika, tihog genija i svakako najuticajnijeg severnoameričkog (pa i anglofonog uopšte; ako ne i svetskog) pripovedača kraja dvadesetog veka, ostalo je sedam fascinantnih knjiga proze, mnogo pesama, eseja; na južnoslovenskim su prostorima na vreme objavljene njegove prozne zbirke O čemu govorimo kada govorimo o ljubavi i Katedrala, učinivši ga (hteo–ne hteo) poetičkim i svetonazornim uzorom jednog naraštaja, ništa manje nego što je to za njihove prethodnike bio, recimo, Borhes. E, sad, koliko se to čitanje, slavljenje i „zaklinjanje u“ Karvera uistinu i na pravi način osetilo u pisanju ovdašnjih (post)modernih vedeta, drugo je pitanje!

Kako god, poslednja je oficijelna Karverova zbirka priča, Slon i druge priče, objavljena u godini njegove smrti, i otuda se smatralo da neće i ne može biti nekih bitnijih posthumnih „iznenađenja“. Njegova je udovica, poznata pesnikinja Tes Galager, desetak godina docnije ipak dala štampati pet naknadno pronađenih Karverovih pripovedaka; ova je mini-kolekcija sada dostupna i srpskom čitaocu.

O čemu se tu radi – je li u pitanju neprilično iskopavanje i trženje polufabrikata – bez obzira na moguće „dobre“ ili „loše“ namere – ili pak novi, relevantni prilog, zapravo appendix Karverovom opusu? Priče u zbirci (dakako, sasvim uslovno rečeno) Vandali svakako nisu „nedovršene“ u nekom iole banalnom smislu reči: to su posve zaokružene pripovedne celine, sa „glavom i repom“, ne skice ili „kosturi“ nego stasali i sazreli prozni entiteti. Na drugoj strani, to što ih je Karver držao u fioci može – da li i mora? Ko to zna – ukazati na to da on njima (još) nije bio zadovoljan, da bi u njima možda još nešto menjao, glancao ili „tumbao“, samo da je poživeo. Rejmond K. je, uostalom, bio poznat po besomučnom i neprestanom „cizeliranju“ svojih proznih radova.

I šta smo na kraju dobili? Ko očekuje nekakav bogomdani poklon, bož’meprosti, s druge strane groba u vidu neke nove Katedrale, taj će se svakako razočarati. Čitalac, međutim, koji Vandalima pristupi, sa podrazumevanim zanimanjem i zahvalnošću, kao embrionu jedne zbirke koju nikada neće čitati, dobiće od njih ono što je stvarno i moguće. Radi se, naime, o pet priča koje poseduju sve najbolje osobine Karverove literature – te bi u tom smislu bilo odveć rigidno ne štampati ih – mada ne uvek „najkarverovskijeg“ vrhunskog dometa. Ljubavi i brakovi koji su se negde zapleli i šlajfuju, ili su se već survali duboko u provaliju, ali sa preživelim „putnicima“ koji sada treba nekako iznova da sastave i zakrpe svoje živote; „novi“ ljubavnici koji treba da se izbore sa senima onih bivših, umrlih ili otišlih; nesrećni događaji koji i nisu drugo doli okidač ili „spoljno“ podvlačenje intimne egzistencijalne osujećenosti; alkoholizam ne kao parada „boemske“ razmetljivosti nego kao nimalo „glamurozni“, očajnički pokušaj da se zatrpa Ono Nešto Prazno što uvek iznova izviruje; ljudi koji (poput novopečenog, odmetnutog samca u sjajnoj uvodnoj priči Ogrev za zimu, svoj od neiskazanog, ako znate, a znate ako ste išta njegovo čitali, šta želim da kažem) iskušavaju samoću, tišinu i jedno gotovo „budističko“ osećanje pročišćenja (samo bez pratećih „filozofskih pretenzija“), a sve u neposrednoj blizini bračnog para koji kao da je arhe-slika onoga što je upravo bio izgubio, etc., etc… Priče, dakle, „ispunjene nekim neizrecivim porazom“ (J. Aćin), a sve to u onim karverovskim ambijentima Duboke Amerike, mahom one severozapadne, podjednako udaljene i od oblakodera i od kaubojštine, kao kontrastnih, a podjednako mitskih prizora i životnih konteksta stereotipne „Amerikane“. Ukratko, možda ne najbolje od Karvera, ali svakako dostojno i vredno svakog dinara i svakog sekunda pažnje, te utoliko i može da bude mali onostrani bis, ono „još nešto“ što bi Karver mogao da nam kaže i da nam znači. I nova potvrda da književne mode dolaze i prolaze – pa je tako i sa „karveromanijom“ – ali da su oni malobrojni Veliki sasvim imuni na sav taj cirkus. I nikada se ne „vraćaju“ pošto nikuda i ne odlaze.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure