Da nije bilo karantina u vreme korone, možda ne bi bilo ni izložbe digitalnih grafika „Pasji život“ Luke Tripkovića, sa njegovim psom Frankom Nerom u glavnoj ulozi
Ciklus digitalnih grafika Luke Tripkovića Dog Days, pokazan je na izložbi u Galeriji Centra za grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.
Portreti pasa Luke Tripkovića svedoče o novonastalom obliku suživota, specifičnom za vreme u kom živimo, pričajući o ulozi pasa i kućnih ljubimaca uopšte u savremenoj porodici.
„Radovi iz ciklusa Pasji dani (Dog days, po istoimenom ciklusu Dejvida Hoknija sa kraja devedesetih) nastali su kao ideja u vreme kada smo moj pas Franco Nero i ja bili zatočenici karantina počev od marta 2020. godine“, kaže za portal „Vremena“ Luka Tripković.
„Naš odnos je bio radikalno različit od uobičajenog, jer nije bio uspostavljen na hijerarhijski način koji je svojstven odnosu gazde i ljubimca – budući da smo se upoznali samo nekoliko dana pred lockdown, karantin je doprineo egalitarizaciji našeg odnosa. Pravila i ograničenja su nam postala gotovo identična, mada je moj pas u tom periodu bio slobodniji od mene jer je pravo na kretanje za vreme policijskog časa omogućilo njegovo postojanje, a ne moje. Upravo tada, kroz skice i krokije nastaje zametak izložbe.
Luka Tripković podseća da „Derida u knjizi Životinja, dakle postojim evocira uspomenu na sram koji je osetio kada ga je njegova mačka ugledala golog, i ulazi u prostor zoopoetike koji možemo pratiti od Ovidija preko Mevila do Kafke i Benjamina. Suživot sa životinjama i način osvešćivanje naše uloge u njihovim životima Derida, to jest svest o tome da životinja može gledati na nas, Derida naziva poetskim mišljenjem“.
U tekstu Pasji život Nataše Janković i Tije Antić koji prati izložbu, piše između ostalog:
„Ovi pseći pripadnici srednjeg staleža, predstavljeni u kućnom ambijentu, u svojim mekanim pokrivačima, izležavaju se na foteljama i uživaju sve povlastice života koje im omogućavaju njihovi vlasnici. Iako je na njihovim, donekle autističnim portretima prisutan otklon od svakodnevice, nemoguće je prenebregnuti prisustvo autora i njegov angažman.
U tekstu Psi prebijene kičme napisanom za nedeljnik Vreme, Tripković govori o knjizi sličnog naziva svog profesora Milete Prodanovića, objavljenoj ranih devedesetih. On zapaža da je knjiga svedočanstvo o najgorem periodu, barem za mnoge od nas, ali je takođe i priručnik za današnji život u Srbiji, gde smo zapravo svi – Psi prebijene kičme.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!