Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“,povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima
Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“ Zorice Kojić i Dragana Ambrozića biće otvorena 24. aprila, na Platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu.
Namera joj je da, četrdeset godina od objavljivanja prvog albuma čuvenih Partibrejkersa nazvanog po samoj grupi, podseti na bend koji je definisao rokenrol u jugoslovenskim krajevima.
Foto: Goranka MatićPartibrejkers, SKC 1984.
U najavi izložbe, Zorica Kojić i Dragan Ambrozić podsećaju da su Partibrejkers nastali kao supergrupa samoniklih beogradskih genija, koji su pekli svoj zanat u underground bendovima sa prelaska iz 1970-ih u 1980-te: Goran Bulatović Manzanera za bubnjevima, Nebojša Antonijević Anton i Ljubiša Kostadinović Ljuba sa gitarama o pasu, kao i verovatno najupečatljiviji regionalni frontmen ikada – Zoran Kostić Cane. U narednim dekadama, njihova energija originalnih desperadosa rokenrola, šibala je neumorno preko svih ograničenja, utemeljivši jednom za svagda zvučnu revoluciju koja deluje apsolutno van svakog poznatog reda i zakona. Ako su uopšte i imali neke poznate preteče, bili su to, bez ikakve sumnje, samo Zoran Miščević i njegove Siluete.
Foto: Stanislav MilojkovićZoran Kostić Cane, Dom omladine, mart 2009.
Praktično svaka pesma sa albuma „Partibrejkers“ deo je rokenrol mitologije, doživljene na srpskom i prenesene po prvi put u naše gradove. To je ploča kojom je čisti rokenrol konačno postao deo ovdašnje kulture, da zauvek takav ostane i postane deo svetskog rokenrola, a ne lokalna kopija niske uverljivosti. Kao otelotvorenje večnog mladalačkog nemira i nezadovoljstva, ova ploča momentalno je postala generacijski kult u nekadašnjoj SFRJ. Zapravo je do nje i od nje ustanovljeno računanje stare i nove ere u poimanju onog što zaista jeste rok muzika – muzika slobode, nepristajanja da nekom služiš, hrabrosti da se suprotstaviš svim budućim „hipnotisanim gomilama“ koje glume život i ponavljaju naučene pokrete u kompromisnoj igri svakodnevice.
Autori fotografija na izložbi su Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture
Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi
Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina
Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji
Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Mi smo pisali tekstove onako kako bismo pričali između sebe. Nismo nudili formu, nego suštinu: “Gubitnik”, “Hej ti, dole u mraku”... Totalno drugačije nego što je bilo u to vreme. Muzika je bila pank rok, ritam i bluz, hard rok... neka smesa na naš način, prema našim mogućnostima
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!