img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Pank Balzak

20. jul 2005, 19:35 Teofil Pančić
Copied

Kšištof Varga: Tekila
preveo Zoran Đerić
Vega media, Novi Sad 2005.

Intrigantan omot (so, tekila &limuna po’ kila…), novi izdavač, nepoznat autor… Šta li bi iz svega toga moglo da ispadne? Ajd’ za korice, no izdavač zapravo i nije baš tako nov – objavili seriju kiosk-izdanja Nobelovaca u saradnji sa „Dnevnikom“; nadam se da su time zaradili dovoljno para, pa sada mogu da se posvete ozbiljnom izdavaštvu – a pisac (rođ. 1968) ovde, istinaibog, ranije nije prevođen, ali je u svojoj poljskoj domovini jedan od najzapaženijih predstavnika novog proznog talasa, obaška i kritičar te jedan od urednika kultne Mihnjikove „Gazete viborče“. Ah, da, nedavno je boravio i u Beogradu, na skupu posvećenom Danilu Kišu, a u društvu ovde poznatijeg Andžeja Stasjuka, koji inače u Poljskoj izdaje Vargine knjige.

Okej, ako smo koliko-toliko pregledno uveli junaka u „radnju“ ovog teksta, pohitajmo k delu samom. Jedva sto i kusur stranica ovog explozivnog roman(čić)a zapravo je zadihani solilokvij, tačnije unutrašnji monolog naratora, frontmena popularnog poljskog pank-benda, a isti se – monolog, naime – u celini & celosti odvija tokom sahrane njihovog bubnjara, na kojoj članovi benda imaju tužnu počast da nose njegov kovčeg… E, sad, ako se zna da su bubnjara zvali Debeli, da je imao zdravo mnogo kilograma i neumorno jeo sve što se jede (a i šire), onda je jasno da to nije baš tako jednostavan posao. Naročito kada su ožalošćeni nosači prokleto ma(h)murni, kao što to u nedoba i biva… Pa dobro, Bože moj, rokeri katkad umiru u cvetu mladosti, to im nekako ide u ro(c)k službe, na toj je bazično tužnoj činjenici ionako sagrađena cela jedna popkulturna mitologija (i unosna prateća memorabilia– industrija), ali da bi ta mitologija „ispravno“ funkcionisala, smrt „po sebi“ nije dovoljna, bitan je njen žanr, ona mora biti „rokerska“, recimo poput Kobejnove, Hendriksove, Džonsove… Već se tu, u subverzivnom žanrovskom odstupanju smrti, ogleda Vargina „teškometalna“ ironija: umesto da ritualno premine od overdouza u hotelskoj sobi (koju je prethodno razlupao na parčiće) ili da izdahne stenjući na nekoj grupi-devojci – prekrkan kokainom, jakako – Debeli umire od… prežderavanja? Ne čak ni to, mada je njegovoj animalnoj i svežderskoj oblapornosti posvećeno mnogo živopisnih stranica – nego tako što mu je, u rođenom kupatilu, eksplodirao neispravan plinski bojler, pomalo mu, eto, raznevši glavu.

Tja, to je maler svakako dostojniji teatra apsurda ili montipajtonovskih skečeva nego pravovernih rok i pank hagiografija, ali naš pisac, Poljak mađarskog porekla, na baš nekako „češki“ način depatetizuje i deherojizuje preminuće jednog, bajdvej, sasvim prosečnog varšavskog lupača u bubnjeve, činele i ostalu skalameriju; kao da hoće da kaže da nama, smotanim Istočnoevropljanima, baš i ne priliče te „kanonske“ smrti anglosaksonskih ikona globalne pop-kulture… Nego će za nas pre biti nešto što je duhom blisko iščašenosti Gombrovičevih proza, ili čak samoj bizarnosti stvarne smrti jednog Bohumila Hrabala, na primer.

Ali, ništa od toga nije najvažnije u ovoj priči. Nego pak ovo što sledi. „Tekila“ svakako nije priča o Debelom i o njegovom sudbinskom srazu sa bojlerom, nego o onima koji ga prate do njegovog dugog konačišta, što stvarno, što metaforično. Ispisan kolokvijalnim jezikom, tj. govornim žargonom urbane mladeži – koji je Zoran Đerić više nego solidno posrbio, sve bolje kako tekst romana odmiče – ovaj roman toka (be)svesti jednog pomalo infantilnog i naivnog (te utoliko nužno i „staromodnog“, trange–frange sadašnjosti neprilagođenog) narcisoidnog kreativca, pankera na pragu sredovečnosti, a u ambijentu poodmakle poljske tranzicije na prelazu milenijuma, roman kroz niz naizgled trivijalnih epizoda majstorski zrcali – kao nekakav pankerski Balzak-polonez! – naravi, običaje i vrednosti jednog društva, reflektujući stvarnost epohe kojom je zacarila pokondirenost svake vrste, i u kojoj je sve na prodaju, uključujući i ono što tobože „nema cenu“. I to je negde ona tematska okosnica Tekile, prezentovana pri tome sa razgaljujućom lakoćom, bez ikakvog dociranja, ako se u to ne ubroje poneki Naratorovi verbalni ispadi, ali njih pisac upotrebljava strogo funkcionalno, razumno udovoljavajući rezonerskoj ćudi svog junaka. Koji je, kao svaki pravi panker, doživotni borac protiv blaziranosti, a naročito protiv nepravde…

Opojna snaga „Tekile“ u tom je naratorovom, kaobajagi lapidarnom, portretiranju Nove Poljske kroz nekoliko njenih interesno i na sve druge načine isprepletanih (prestoničkih) mikrosvetova – supkulturni, medijski, ulični, showbiz… A sve se to ukrstilo na sahrani Debelog, za koju će čitalac naivno i dobrohotno pomisliti da je Ono Najstrašnije što se u „Tekili“ dogoditi može, ali ga – baš kao i zadihanog pripovedača – na samom kraju romana čeka aprijatno iznenađenje, čeoni sudar sa gotovo nesavladivom apsurdnošću i hladnom, megaracionalnom surovošću Korporativnog Uma i njegovih nemilosrdnih zakona. Pred njima ni smrt nema neke šanse, a o životu da se i ne govori. Kako god, Tekila je prvorazredno osveženje; ponuđena doza je ionako mala, pa sigurno neće biti loših nusposledica. Naprotiv, biće samo zdrave žeđi za novom turom!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure