Već na prvi pogled se vidi da su stare vrednosti i prepoznatljivosti Plave dvorane poštovane i zadržane, ali su osavremenjene. S obzirom da ovaj princip važi i za rekonstrukciju celog Sava Centra, moguće je govoriti o za naše prilike retkom primeru dobre prakse čuvanja a modernizovanja gradskih vrednosti.
Od početka radova se u dogovoru sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture težilo da se sačuva izgled i višestruka namena Plave dvorane, naglasila je medijima arhitekta Ivana Letić.
Sećanje i savremeno
„Zadržali smo balans, kako je istakla, između vanvremenskih elemenata, koji su u sećanju svih nas i savremenijih rešenja koja su sada Sava centru obezbedila veću fleksibilnost, prilagodljivost i najbolje tehničke i tehnološke mogućnosti.“
Ostali su originalni natur beton, plavi zidovi i sedišta, koja su rađena u Španiji jer se više nigde ne proizvode na način na koji su napravljena originalna.
Uvećanjem za 400 mesta, dvorana sada ima 4050 sedišta, čak i više nego što je želeo Josip Broz Tito, i zbog koga se pre 47 godina kasnilo sa njenim otvaranjem zato što je planiranih 2000 sedišta trebalo udvostručiti – po njegovoj želji.
„Plava dvorana je kruna našeg trogodišnjeg rada“, rekla je medijima Angelina Nekić, potpredsednica Delta Holdinga i CEO Delta Real Estate.
„.Sačuvali smo njen prepoznatljiv kolorit i naziv kao omaž svim lepim trenucima i emocijama koje smo zajedno doživeli na ovom mestu. Povećali smo kapacitet dvorane za 10%, tehnološki smo je opremili da odgovara svetskim standardima kongresne, kulturne i umetničke scene.“
Najveća u regionu
Plava dvorana je sada najveća bioskopska dvorana u regionu, jer se u njoj nalazi najveće 3D bioskopsko platno, dimenzija 20 sa 10 metara. Osposobljena je za produkciono najkompleksnije muzičko–scenske događaje. U dvorani je postavljeno koncertno ozvučenje poslednje generacije francuskog brenda L-Acoustics, koji se nalazi na vrhu tehničkih zahteva svetskih zvezda.
Oko dvorane je potpuno renoviran Amfiteatar, koji je promenio izgled jer su izbačene tribine. Ispred njega sada je Zimska bašta koju autori novog Sava Centra posebno izdvajaju jer je okružena zelenim zidom iz Holandije sa čak 5.000 biljaka, dok je sa svih strana prozirno staklo te je u potpunosti obasjana prirodnim svetlom.
Iz foajea su uklonjeni poznati veliki šank i i sedeći deo, prostor je ispražnjen i na prvi pogled “hladno” moderan, ali taj utisak će verovatno izmeniti brojna publika koja će ga ispuniti.
U obnovu Plave dvorane Delta holding je uložio 40 miliona evra, a u ceo Sava Centar 120 miliona evra.
Zakazani koncerti
„Od trenutka kad smo najavili otvaranje Plave dvorane, u maju ove godine, bukirano je više od 50 raznih događaja, od kojih će se 30 desiti do kraja godine“, kazala je generalna direktorka Sava Centra Kristina Milinčić.
Najavila je niz koncerata među kojima je i koncert Kraljevske filharmonije iz Londona i operskog pevača Hoze Karerasa, a nakon 45 godina zakazan je nastup i baleta Boljšoj teatra, dok se početkom naredne godine u Sava centar vraćaju i filmske projekcije u okviru FEST-a.
Na proleće naredne godine biće održan i Evropski kongres kardiologa iz oblasti srčane insuficijencije, koji će po broju učesnika, njih 7.000, biti najbrojniji koji je do sada upriličen u Sava centru.
„Takav događaj ne bi bilo moguće organizovati u Beogradu da nije završena obnova Sava centra“, naglasila je Milinčić.
Nakon potpune obnove Sava Centra, Delta Holding nastavlja sa snažnim investicionim ciklusom, planirajući dodatne investicije u vrednosti od preko 850 miliona evra u nove real estate projekte u Beogradu i Novom Sadu. U naredne tri godine u planu je izgradnja luksuznog kompleksa Delta District u Bloku 20, Delta Land u Bulevaru despota Stefana i Delta Iron u Novom Sadu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!