Bosiljka Zirojević Lečić: Vibrantne forme – Galerija Ogranka SANU u Novom Sadu, Platoneum
Izložba najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić, jedne od najaktivnijih umetnica srednje generacije i redovne profesorice Akademije umetnosti u Novom Sadu, predstavlja značajan proboj u autorskom izrazu, ali i vredan doprinos široj likovnoj sceni. Bosiljka Zirojević Lečić je umetnica čiji su radovi prepoznatljivi jer unutar konvencionalno shvaćene geometrijske apstrakcije, već godinama, dosledno i kontinuirano istražuje formalna svojstva slike, kombinujući pritom različite materijale i tehnike. Takva istraživačka orijentacija podrazumeva simultano zauzimanje dve danas veoma retke pozicije u polju slikarstva. Najpre, tu su načela Bauhaus prakse koja umetničkoj autonomiji pridružuju funkcije dizajna i principe industrijske proizvodnje. Isto tako, reč je i o izuzetno istančanom (i veoma ličnom) osećaju za materijalno i taktilno koji, u svojoj minimalistički promišljenoj izvedbi, dobija auru neponovljivosti tradicionalnog slikarskog originala.
Kao i u svojim prethodnim ciklusima (Ahromatske kompozicije, Meke forme, Oštre forme), umetnica i dalje radi sa tekstilom i, dominantno, sa vunenim štofom. To znači da su slike Bosiljke Zirojević Lečić radovi koji, pre nego što navuku formu “starog kvadrata slike” na blind ramu, najpre zahtevaju strpljivost i veštinu iskusne švalje. Međutim, ono što ove radove nesumnjivo smešta u domen vrhunskog slikarstva nisu tehnički elementi, već same procedure kreativnog čina. Naime, umetnica skicira, kroji, kolažira, spaja, kombinuje i sučeljava boje i oblike, “pripitomljava” materijal, menja i neretko odustaje od prvobitne zamisli, vođena isključivo osećajem za liniju, formu, format i ritam. Drugim rečima, prolazi kroz istu, nesigurnu i često rizičnu praksu kao i slikari koji koriste četke i boje. “I do samog kraja nisam sigurna kako će rad izgledati”, tvrdi umetnica. Čini sa da upravo na tom mestu, između stroge kontrole i neminovnog rizika, leži aktuelnost i savremenost najnovijih radova Bosiljke Zirojević Lečić.
foto Bosiljka Zirojević Lečić 3…
Izložba Vibrantne forme donosi radikalniji iskorak u umetničkoj produkciji autorke. Umesto kombinacije strogih, ahromatskih materijala čije štepove i linije krojenja naglašava ili remeti crtačka intervencija, sada dobijamo intenzivni kolorit tople i čiste magente i narandžaste. Geometriju i arhitektoniku kompozicija čine isključivo šavovi i njihove senke, bez drugih intervencija. Vibrantni ton štofa, koji verovatno probija prihvatljivu vrednost u RGB skali boja, još je naglašeniji velikim formatom radova. Iz četvrtastog okvira slika “otimaju” se i “bodu” mali i oštri uglovi iskrojenih formi. U tom smislu, Vibrantne forme se na iznenađujući način približavaju pop-artu ili čak Mekim skulpturama Claesa Oldenburga. Međutim, retorika i značenje u slučaju novih slika Bosiljke Zirojević Lečić potpuno je drugačija.
Ako bismo se poslužili metaforičkom asocijacijom iz teorijskog polja, možemo ponuditi koncept prošivenog boda kao novog agenta, odnosno “označitelja bez označenog” koji omogućuje da tekst postane čitljiv. Subjekt je unutar govora jer ne može da napravi distancu, dok se perspektiva potpuno menja. Zbog toga prošiveni bod često deluje paradoksalno, neobično, iščašeno.
Novi radovi Bosiljke Zirojević Lečić upravo menjaju dosadašnji spokojan i meditativan ritam ličnog umetničkog izraza. Geometrijska podela prostora slike na neobičan način je narušena velikim šavovima koji podsećaju na unutrašnjost zimskog kaputa. Vibrantne forme uspevaju da uvuku posmatrača u svoj prostor i primoravaju ga da i sam porumeni, da viče, da dotakne i da se suoči sa oštrim uglovima od mekog štofa.
Nakon Novog Sada, Vibrantne forme putuju u Mađarsku i biće izložene u okviru međunarodnog sajma umetnosti Art Market Budapest, koji se održava od 5. do 9. oktobra 2022. godine kao deo projekta “Most Serbia”, u kome se, između ostalog, predstavljaju galerije iz Beograda, Novog Sada i Kragujevca.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma
Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala
Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice
Dvoje mladih je ukralo sliku iz Galerije Udruženja likovnih umetnika Srbije. Krađa je razotkrila da Ministarstvo kulture ne izdvaja sredstva za osiguranje izložbi. Svi prošlogodišnji programi održani su bez dinara državne pomoći
Kad god vidimo da neku nagradu ne dodeljuje struka nego bruka, bude nam svima malo muka, zar ne? I zapita li se ko kako se živi od umetnosti i jesu li nagrade zapravo jedini materijalno smisleni trenutak u životu umetnika koji je potcenjen, potplaćen i neplaćen
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!