Veliki pobednik ovogodišnje dodele Oskara je film Kristofera Nolana koji je bio nominovan u trinaest kategorija, a osvojio sedam nagrada među kojima i Oskara za najbolji film
Film o tvorcu atomske bombe „Openhajmer“ je potvrdio ulogu favorita i osvojio sedam Oskara: za najbolji film, režiju (Kristofer Nolan), glavnu (Kilijan Marfi) i sporednu (Robert Dauni Džunior) mušku ulogu, montažu, fortografiju i originalnu muziku.
„Filmovi su stari nešto više od 100 godina, ne znamo kuda ide ovo neverovatno putovanje, ali znati da smatrate da sam ja značajan dio toga – mnogo mi znači“, rekao je Nolan kada je u ruke uzeo svog prvog Oskara.
image(89)Kilijan Marfi i redilj filma „Dvadeset dana u Mariupolju“ Mstislav Černov / Foto: AP Photo
„Snimili smo film o čovjeku koji je stvorio atomsku bombu. Svi mi živimo u Opehajmerovom svetu, pa bih ovu nagredu želeo da posvetim svim mirotvorcima“, kazao je Kilijan Marfi.
„Jadna stvorenja“ Jorgosa Lantimosa osvojila su četiri Oskara, među kojima je i nagrada za Emu Stoun u kategoriji najbolja glavna ženska uloga, što je njen drugi Oskar.
image(90)Ema Ston i Dejv Mekari / Foto: AP Photo/John Locher
Za najbolji strani film je proglašen epohalan ep o Aušvicu „Zona interesa“ britanskog reditelja Džonatana Glejzera, a Oskar je prvi put otišao u Ukrajinu za dokumentarac „Dvadeset dana u Marijupolju„.
Film „Barbi“ je ostvario najveću zaradu u 2023. godini, ali je osvojio je samo jednu od osam nagrada za koje je bio nominovan – za najbolju originalnu pjesmu What Was I Made For? Bili Ajliš.
„Puno hvala Akademiji, nisam ovo očekivala, osećam se tako neverovatno sretnom i počašćenom“, rekla je Ajliš dok je primala nagradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!