img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Ćeif

O Savesti

01. novembar 2007, 01:48 Olga Dimitrijević
Copied

Beogradsko dramsko pozorište, Tekst: Mirza Fehimović, Režija: Egon Savin, Uloge: Duda Stojanović, Radmila Tomović, Nebojša Ljubišić, Ljubomir Bandović...

Tekst Ćeif je pobednička drama sa konkursa BDP-a i sarajevskog pozorišnog festivala MESS za savremeni dramski tekst na bosanskom i srpskom jeziku, „koji će afirmisati princip otvorenog duha i biti angažovan u potrebi za kritičkim preispitivanjem i menjanjem stvarnosti“, kako su naveli oglašivači konkursa. Pisac Mirza Fehimović je uzeo u fokus jednu sarajevsku porodicu koja se okuplja prvi put posle devet godina, i preko nje prelama tragediju opsade Sarajeva, i postratnu nimalo ružičastu situaciju. Polovina porodice je za vreme opsade otišla u London, druga polovina je ostala u Sarajevu, da bi posle tog emotivnog i fizičkog rascepa svi ostali nesrećni i što emotivno (žene), što fizički (muškarci) obogaljeni, i tolike godine nakon završetka rata i dalje trpeli njegove posledice. Emigranti su u svojoj novoj sredini neprilagođeni i proganja ih osećaj krivice, dok su oni drugi u Sarajevu jezivo siromašni i u neprestanoj borbi za puku egzistenciju. Njihov susret posle početne euforije obeležavaju međusobna prebacivanja i povređivanja, koja se kako tekst odmiče nižu sve većom brzinom – na kraju se jedna sestra besna vraća u London, a ostatak porodice prevazilazi svađe, miri se i nastavlja zajednički život u Sarajevu 2001. godine.

Egon Savin je igru ograničio na veoma mali prostor, što je bio lak način za postizanje intimnosti i tenzije koje boje celu predstavu. Na podu su označene granice sobe u kojoj ima mesta za sto sa sirotinjskim plastičnim prekrivačem sa cvetnom aplikacijom, tri stolice, prizemni ležaj i još malo kvadratnih metara između. Do sobe i od sobe vodi put ka spolja i ka drugoj prostoriji, ograničen redovima stolica, tj. stolice služe kao zidovi. Značenje tih stolica nije do kraja jasno – mada možemo učitati elegično označavanje praznih mesta za sve one drage koji su otišli ili nestali ili poginuli u ratu. U oči odmah upada i to da su likovi dece zamenjeni lutkama koje pokreću glumci. Možemo tumačiti da su deca neka vrsta gline za modelovanje ili poligona za igru odraslih koja mržnju i sukobe svojih roditelja nastavljaju da reprodukuju, ali to bi bilo jasno i samo iz teksta koji izgovaraju. Ovo rešenje ostaje samo vrlo praktičan način da se izbegne traumatično prisustvo troje dece glumaca na sceni, ali i da se postavi odmak i izbegne moguća patetika. Ritam predstave je jak: nema pauza između scena, one se nižu velikom brzinom, iz dana se uleće u noć i obratno. Uz vrlo pažljivu i preciznu režiju, uz dosta detalja (dete koje briše nos, Esma koja skuplja mrvice po tepihu…), nijansirane odnose među likovima ova postavka se bazira pre svega na zajedničkoj i kompaktnoj glumačkoj igri. Nebojša Ljubišić je doneo rastrzanog i umornog Stevana veoma dosledno u držanju, ali nagli prelazi emocija su prenaglašeni i manje ubedljivi. Salko Ljubomira Bandovića je čovek iz naroda / vedri bogalj koji za razliku od njegove žene još uvek ima snage da sanja. Duda Stojanović igra Esmu, ženu koja je odavno odustala od sebe i živi za druge, zatvorenu i blago pogurenu sa povremenim naglim ispadima emocija. Sa druge strane, Radmila Tomović donosi Muneveru kao njenu potpunu suprotnost, eksplozivnu i nepromišljenu u tome, odsečnu podjednako u govoru i u pokretima.

Kroz predstavu se provlači s vremena na vreme nedefinisani zvuk ulične graje, nije jasno zašto se uključuje u određenim momentima, i može se čitati kao sećanje na staro Sarajevo. Sve se završava pesmom Indexa koja se opet tekstom ne nadovezuje na prethodno viđeno, ali stoji kao najličniji izbor autora, te ova proizvoljnost ipak ne iritira, već dodaje još jednu emotivnu notu priči. Ta kontrolisana emotivnost koja ne klizi u patetiku, kao i opuštenost koja ne prelazi u nonšalanciju, bivaju sve izraženije kako predstava odmiče. Glumci polako postaju sve privatniji, stvaraju kućnu atmosferu, malu zajednicu na tom ograničenom prostoru, iz koje smo mi kao publika isključeni. Napokon se jedna predstava beogradskih pozorišta odgovorno pozabavila ratom devedesetih i njegovim posledicama – dok nas junaci spontano isključuju iz svoje igre, nama je ostavljeno da gledamo ono za šta nedvosmisleno nosimo breme odgovornosti. To se najbolje vidi u završnoj sceni – posle svih pretresenih problema, teških reči i oživljavanja trauma, mala zajednica se okuplja oko stola u društvenoj igri, svi se smeju, počinje pesma, život se nastavlja. Na nama ostaje da se nekako suočimo i izborimo sa sopstvenom savešću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure