img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

5. Beogradski festival igre

Novo putovanje

02. april 2008, 13:23 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

"To je definitivno najvažniji plesni događaj u regionu", rekao je Edvard Klug za Beogradski festival igre

MILANSKA SKALA U BEOGRADU: Iz predstave Mediteran

Beogradski festival igre nije aprilska iluzija, on je postao znak raspoznavanja ove zemlje, jer predstave su počele da putuju i van Beograda, ili, kako jednostavno reče slovenački koreograf Edvard Klug, „to je definitivno najvažniji plesni događaj u regionu“.

Da nije tako, pitanje je da li bi Balet milanske Skale, od ukupno svoja dva gostovanja godišnje, jedno odredio baš za Beogradski festival igre. Na ovogodišnjem otvaranju, 4. aprila u Centru Sava, pored same činjenice da ćemo uživo gledati Balet milanske Skale, kao kuriozitet videćemo i Masima Muru, baletsku zvezdu, omiljenog igrača najvećih baletskih stvaralaca. Koreograf je Mauro Bigonceti, doskorašnji umetnički direktor Aterbaleta, trupe u kojoj je igrala Ašhen Ataljanc, i koja je gostovala kod nas ostavivši veoma snažne impresije. Kuriozitet je i sledeće: Bigoncetijeva predstava Mediteran u izvođenju Baleta milanske Skale, premijerno je bila prikazana 25. marta u Milanu, tako da ćemo mi biti druga publika zaredom koja će ovo izvođenje videti. Mediteran je inače slavni rad ovog koreografa još odranije, iz vremena kada je radio za Balet Toskane, i poznat je po lepoti svojih toplih tonova, ali prvi put u izvođenju Baleta milanske Skale.

Krenemo li dalje po programu ovogodišnjeg festivala, dolazimo do trupe iz Izraela. Opšti stav redovnih posetilaca festivala je da ne treba propuštati izraelske produkcije. One naprosto imaju sasvim poseban senzibilitet, nekad i teško dokučiv, ali su uvek neobjašnjive lepote i gotovo bolne dirljivosti. Videćemo da li će nam to priuštiti i trupa Inbal Pinto, poznate izraelske igračice. Predstava Šejker trebalo bi da gledaoca uvede u snežnu magiju, fantaziju, akrobatiku i neverovatan muzički eklekticizam, satkan, na primer, od Šopena, švedskog folka i muzike pedesetih u izvođenju japanskih umetnika.

Ove godine na festival će doći i kompanija iz Engleske. Henri Oguike je koreograf koga ćemo tek upoznati a za koga važe visoki standardi igre i savremeni ples percipiran najviše iz muzičkog ugla, iz njegove posvećenosti odnosu između žive muzike i pokreta.

Još se sećamo nastupa trupe Alias iz Švajcarske tokom trećeg Festivala igre koji je publiku takoreći ostavio bez daha. Bilo je to neverovatno vizuelno iskustvo (na primer, plivača na sceni), duhovita i cinična opaska o jednoj haotičnoj porodici i posve uzbudljiv plesni teatar koji je lako vodio do suštine priče i sasvim dobro komunicirao s publikom. Alias ponovo gostuje a njihova predstava Hvatanje prašine najavljena je kao dosadna priča o dosadnom danu. Sudeći po iskustvu, jedino dosadu ne možemo očekivati.

Koreograf Šen Vei dolazi iz Amerike sa svoja dva rada: poznatim baletom Posvećenje proleća na muziku Stravinskog, i komadom Slobodan pad. Šen Vei je, inače, iz Kine gde je dugo proučavao kinesku operu i ta znanja ugradio u koreografiju, igru, sliku i dizajn svojih predstava. Ova dva njegova rada predstavljaju intrigantan par, kontrastan i istraživački.

Roni Haver i Gaj Vajzman iz Holandije poznati su nam odranije jer su za SNP u Novom Sadu radili izvanrednu plesnu produkciju Jezik zidova. Njihova mala plesna kompanija Club Guy & Rony izvešće svoje Poetične poraze. Kuriozitet ove predstave jeste učešće igračice s naših prostora Dunje Jocić, koja je član ove trupe.

Iz Rima na festival dolazi kompanija Spellboundance, za koju su tipične veoma zahtevne produkcije, zbog čega su angažovani vrhunski igrači savršene tehničke spremnosti. Estetika pokreta i neuhvatljiv koreografski crtež obeležavaju radove ove kompanije.

Već poznati gost na beogradskoj sceni Edvard Klug iz Slovenije, vodeći koreograf u regionu, odlučio je da njegov novi komad Pret A Porter zaživi upravo na ovogodišnjem Beogradskom festivalu igre. Biće to prava premijera, u kojoj će autor ući u odnos muzike i igre, nezavisne dve dimenzije iz kojih se stvaraju vrhunske kreacije. Dinamična igra baletskih solista biće postavljena u svojevrstan odnos naspram živog klavirskog koncerta dvojice poznatih slovenačkih pijanista Milka Lazara i Bojana Gorišeka, što se odveć očekuje kao atrakcija per se.

Utopija za kraj. Nacionalni balet iz Marseja zatvoriće festival igre predstavom utopije Metapolis II, postmodernog grada, utemeljenog na slikama iz mašte, posmatranog kao tehnički crtež dopunjen ljudskim telima u pokretu. Koreograf Frederik Flaman i arhitekta svetskog renomea Zaha Hadid u ulozi dizajnera, stvorili su ultrasofisticiranu strukturu prostora u kojoj se neobično prožimanju arhitektura i igra. „Igra potvrđuje naše postojanje“, kaže Aja Jung, selektor festivala, „i zahteva neograničen prostor.“ Utopija umesto kraja i veličanstvena Zaha Hadid će to, pretpostavljamo, najbolje potvrditi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure