
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Dok v.d. direktorka Srpskog narodnog pozorišta kaže da je „logično da svaka nova uprava bira i postavlja svoje najbliže saradnike“, Novosađani ne mogu da veruju da je za direktora Drame u mnogonacionalnom gradu postavljen neko ko je protiv mešovitih brakova
Novosađani su duhoviti i skloni ironiji ljudi, pa vole da šalom komentarišu ono što smatraju da nije kako treba. Tako su nakon vesti da su za direktore Drame i Baleta Srpskog narodnog pozorišta postavljeni Nikola Pejaković Kolja i Aja Jung, po društvenim mrežama proširili informaciju da će Pokrajinska vlada za direktora Opere imenovati Acu Lukasa.
Šala, naravno. A i na sajtu Srpskog narodnog pozorišta u odeljku Opera nema promene, piše da je direktor Željko R. Andrić koji je tu bio i prethodnih godinu dana. Međutim, kad kliknete na Drama ili Balet, tamo su već upisani upravo imenovani direktori, a imena prethodnih, Sonje Damjanović i Tonija Ranđelovića su izbrisana.
Marija Vasić, potpredsednica Pokreta slobodnih građana Novi Sad je na sajtu pokreta pitala Nikolu Pejakovića da li zna ko je „18. jula 1865. svojim potpisom osnovao instituciju na čije čelo on nažalost dolazi. Car Austrije i kralj Ugarske, Franc Jozef, koji je srpskoj manjini time omogućio kulturni identitet, da bi se 150 godina kasnije zagriženi šovinisti iste te nacionalne manjine mlatili govorom mržnje“.
„Zahvaljujemo se odgovornima na ovom uvredljivom gestu i tu bi se moja poseta SNP-u, bar na neko vreme, završila“, napisala je Marija Vasić.
Ljubinka Gvozdenović, v. d. upravnica Srpskog narodnog pozorišta kojoj je ovo drugi mesec na tom položaju, danas je saopštenjem pokušala da smiri javnost
„Nije neobično, već logično da svaka nova uprava bira i postavlja svoje najbliže saradnike, u ovom slučaju – direktore umetničkih jedinica. Želeći ne da promenim, već da unapredim umetničke programe, posle dužih konsultacija, odlučila sam da na mesto direktora UJ Drama postavim Nikolu Pejakovića, istaknutog umetnika, reditelja, pisca, glumca i muzičara, a na mesto direktorice UJ Balet da postavim Aju Jung, koja je u svetu baletske umetnosti i poznata i cenjena“, izjavila je Gvozdenović i dodala:
„Verujem da ovakav izbor ne treba dalje obrazlagati, budući da oboje predloženih umetnika imaju biografije koje ih preporučuju za pomenuta mesta. Očekujem od njih kreativnost i inventivnost, u zajedničkom poslu koji je pred nama, tj. Pred Srpskim narodnim pozorištem.“
Ovo je za sad i jedino reagovanje iz SNP-a povodom imenovanja.
Javnost ne spori stručnost Aje Jung: da zna da radi dokaz je Beogradski festival igre, kakvog nema u zemlji. Zameraju joj što je kupila karte za nepostojeći beogradski metro, i što je Festival igre dobijao najviše novca na konkursima ministarstva kulture. Međutim, ni jedno ni drugo ne znači da neće dobro voditi Balet.
Međutim, izbor Nikole Pejakovića mnogo više bode oči i mozak Novosađana.
Nisu ni u snu očekivali da će Pokrajinska vlada za direktora Drame najstarijeg pozorišta u zemlji, i to u mnogonacionalnom gradu, imenovati nekog ko je izjavio da su „mešoviti brakovi nacistički proizvod jugoslovenskih komunista“, ko ističe svoje usko nacionalne poglede iako i sam potiče iz višenacionalne sredine, i kog se i rođeni bend odrekao zbog otvorene saradnje sa vlašću.
Ove personalne promene Novosađani su doživeli kao poruku poniženja kulture i pameti, i kao demonstraciju sile i okupaciju kulture Novog Sada od strane SNS.
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve