Za one koji se raduju Novoj godini, dakle deci, pozorišta su omogućila i optimizam i Deda Mraza. Za punoletne, novogodišnji program ima samo Narodno pozorište
Osećali mi to ili ne, Nova godina će doći i u Srbiju i treba je dočekati posebno zbog onih koji joj se raduju i iščekuju Deda Mraza. O deci je reč, naravno.
Na kulturnoj sceni najaktivnija su pozorišta, tradicionalno, zato što su vesele, svetleće, bučne i optimističke novogodišnje predstave mogućnost da dete koje do tada nije kročilo u pozorište poželi da dođe opet, ali i sigurna zarada.
U pozorištu „Boško Buha“ su za ovu priliku pripremili novu predstavu, za koju se i bez gledanja sme reći da nimalo nije „tezgaroška“ niti sklepana na prvu loptu za novogodišnje potrebe. Zove se „Od bajke do bajke“ a na sceni, pred gledaocima, je priprema mlada glumačka trupa kao kolaž bajki „Mala sirena“, „Uspavana lepotica“ i „Mačak u čizmama“. Istovremeno, među mladim glumcima razvijaju se ljubavni i komični zapleti nalik na one iz bajke! A tu je i deda Mraz! Predravu „Od bajke do bajke“ je napisala Milena Depolo, reditelj je Milan Karadžić, kompozitor Aleksandar Lokner, izbor kostima i scenografije uradila je Dragica Laušević, ascenski pokret Nebojša Gromilić
Na repertoaru pozorišta „Puž“ takođe od 15. decembra je predstava „Brankova čarobna jelka“. Ispod naslova predstave, na sajtu piše „slikanje s deda Mrazom i podela paketića“, a zatim i vrlo precizno uputstvo roditeljima kako da pripremljeni poklon preko Deda Mraza stigne do njihovog deteta.
Pozorište lutaka „Pinokio“, jedino ove vrste u gradu, je na raspustu do prve subote nakon Božića u januaru zato što radi samo vikendom kad ima po dve predstave, a prošli vikend im je bio poslednji radni u ovoj godini. U decembru su igrali novogodišnje predstave.
Malo pozorište „Duško Radović“ tradicionalno decembar mesec posvećuje novoj godini i realizuje predstave namenski kreirane za tu namenu, kaže za „Vreme“ direktorka Bojana Karajović.
„Prostor pozorišnog foajea uređen je prema potrebama ovakvih aktivnosti i namenjen za deljenje paketića i fotografisanje sa Deda Mrazom, stoga se fokus rada usmerava ka izvođenju velikog broja repriznih termina novogodišnjih predstava koje su uglavnom znatno ranije otkupljene od strane privrednih subjekata za zaposlene.“
Pozorišta za punoletnu publiku nikad, pa ni ovog decembra, nisu prilagođavala program dočeku Nove godine – osim nacionalnog, Narodnog pozorišta.
Baletski spektakl „Gusar/Le Corsaire“, tročinka u koreografiji ruskog umetnika Bahrama Juldaševa na muziku Adolfa Adama i grupe kompozitora, izvođenjima od 7. i 8. decembra na Velikoj sceni označio je i početak takozvanog Prazničnog repertoara Narodnog pozorišta u Beogradu.
Do kraja januara, na programu nacionalnog pozorišta su pet baleta i opera sa aktuelnog repertoara kuće, koji se na pozorišnim scenama širom sveta tradicionalno izvode pred Božić i Novu godinu. Među njima je i nezaobilazni kultni balet „Krcko Oraščić“, bajkovita božićna avantura na muziku Petra Iljiča Čajkovskog, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova. Vrlo je moguće da će u momentu dok čitate ovaj tekst, ulaznice za sva izvođenja, a ima ih 10, biti rasprodate.
Ali zato, na novogodišnjem programu Narodnog programa su i Štrausova opereta „Slepi miš“, Pučinijeva opereta „Pepeljuga“, Novogodišnji gala koncerti 13. i 14. januara, i opera za decu Dragana Karolića „Snežana i sedam patuljaka“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rediteljka Sanja Mitrović u svojoj postavci komada u Ateljeu 212 uvodi novu metaforu koja je kompatibilna sa metaforom zemlje, a to je šuma. Šuma raste iz zemlje, a korenje drveća drži tlo i sprečava da nastane klizište. Šuma je i kompleksni ekosistem pun predatora i njihovih žrtava koji uništava najveći predator na Zemlji – sam čovek. Simbolički gledano, šuma predstavlja i našu podsvest, sve ono što je zapreteno i opasno
Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao
Zejlijanov Ripli čitavim se tokom priče zadržava isključivo na tački svojevrsne odmazde prema eksponentima više klase, što i jeste mračna postavka znana iz knjiga iz tog serijala Patriše Hajsmit, a čime jeste zadržan izvoran ideološki okvir koji je zadala autorka, a ona je poželela da u slučaju svog Toma Riplija pokuša da kod čitalaca izmami saosećanje prema liku koji tako nešto načelno svakako ne zaslužuje
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je u okviru zvanične posete predsednika NR Kine Srbiji Si Đinpinga tri dokumenta u cilju daljeg osnaživanja kulturne saradnje koja potvrđuje "čelično prijateljstvo" između dve države
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!