Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića punih humora i nadanja, prikazuje se u Jugoslovenskoj kinoteci
Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića, prikazaće Jugoslovenska kinoteka od četvrtka do subote.
Najavljeno je šest filmova: Orlovi rano lete (1966) u režiji Soje Jovanović, Gluvi barut (1990) Bahrudina Bate Čengića, Hajdučka vremena (1977) Vladimira Tadeja, Živjeće ovaj narod (1947) Nikole Popovića , Nikoletina Bursać (1964) Branka Bauera, ali i jedan kratki dokumentarni film Grob u žitu (1951) po scenariju Branka Ćopića u režiji Puriše Đorđevića.
Ćopić je u film ušao kao scenarista filma Živjeće ovaj narod 1947. godine u režiji Nikole Popovića. Bilo je to vreme velikog uticaja ideologije na umetnost, što se vidi u ovom filmu o partizanskom pokretu u Bosni.
Takođe u istom tandemu, 1951. godine snimljen je film Major Bauk, opet o bosanskim vrletima, ali uz zanimljiv način pripovedanja u formi sećanja.
Grob u žitu je dokumentarna adaptacija Ćopićeve istoimene pesme koju je Branko posvetio sestri Smiljki, poginuloj u ratu. Film je režirao Puriša Đorđević, a tekst govore Rade Marković i Olivera Marković.
Nakon toga, samo nekoliko godina nakon što je objavljena zbirka pripovedaka o Nikoletini Bursaću, snimljeno je nekoliko televizijskih filmova sa njim kao glavnim junakom. Međutim, Nikoletina je upamćen po igranom filmu Branka Bauera iz 1964. godine sa Dragomirom Pajićem i Milanom Srdočem u glavnim ulogama. Filmski kritičari smatraju da je Pajićev Nikoletina bio baš onakav kako ga je Ćopić zamislio i opisao, a kao jedan od detalja po kojima se film pamti, je scena u kojoj Nikoletina, filmski lik, upada u stvarni istorijski događaj, na sednicu zasedanja AVNOJ-a.
Verovatno najpoznatije filmsko delo rađeno po delima Branka Ćopića je Orlovi rano lete koji je po zajedničkom scenariju sa Borislavom Mihajlovićem Mihizom režirala Soja Jovanović. U filmu igraju tada poznati glumci Miodrag Petrović Čkalja, Dragutin Dobričanin, Ljubiša Samardžić, Mihajhlo Bata Paskaljević, Toma Kuruzović, Film je kombinacija filma za decu i ratnog filma koji n uverljiv način dočarava zgode i nezgode jedne školske družine koja će odrasti pre nego što treba.
Film Hajdučka vremena se tematski nastavlja na Orlove, s tim što se sve dešava u mirno, tadašnje vreme. Režirao ga je 1977. godine Vladimir Tadej, po scenariju Branka Ćopića, Arsena Diklića, Vlastimira Radovanovića i Tadeja.
Tokom osamdesetih urađeno je još nekoliko televizijskih filmova na čijem je kraju Gluvi barut iz 1990. godine Bate Čengića. To ostvarenje se smatra poslednjim partizanskim filmom. Istovremeno, u njemu se oglčeda i Ćopićevo razmimoilažanje sa vladajućom strukturom i njegovo nadanje u bolje sutra.
U ovom veku, 2017. godine, Eva Cvijanović je napravila desetominutni animirani film Ježeva kućica sa Radetom Šerbedžijom kao naratorom, i Darkom Rundekom kao autorom muzike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
„Nemogućnost da se izmeni postojeće stanje stvari rađa beznađe i apatiju. Beznađe i apatija jesu jedna konstanta već decenijama. Pogotovo sada, kada savremeni svet zaista pokazuje svoje neverovatno lice destrukcije, razaranja“, kaže rediteljka „Ivanova“, predstave o poraženom intelektualcu, koja se sutra igra 50. put u Narodnom pozorištu
Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Nakon što smo juče objavili tekst o iznenadnom iseljenju biblioteke „Fontana“, stigli su odgovori Jasmine Ninkov iako smo joj pitanja o ovom slučaju poslali još u četvrtak. Direktorka Biblioteke grada izabrala je da ne rasvetli ovaj slučaj
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
„Otadžbina zove“ Milicu Đurđević Stamenkovski i ona se javlja na dužnost. Dojučerašnja lažna opozicionarka i nova ispodcenzusna ministarka stigla je tamo gde je htela, a to pokazuje kako se praznim srbovanjem može pravdati bilo šta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!