Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića punih humora i nadanja, prikazuje se u Jugoslovenskoj kinoteci
Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića, prikazaće Jugoslovenska kinoteka od četvrtka do subote.
Najavljeno je šest filmova: Orlovi rano lete (1966) u režiji Soje Jovanović, Gluvi barut (1990) Bahrudina Bate Čengića, Hajdučka vremena (1977) Vladimira Tadeja, Živjeće ovaj narod (1947) Nikole Popovića , Nikoletina Bursać (1964) Branka Bauera, ali i jedan kratki dokumentarni film Grob u žitu (1951) po scenariju Branka Ćopića u režiji Puriše Đorđevića.
Ćopić je u film ušao kao scenarista filma Živjeće ovaj narod 1947. godine u režiji Nikole Popovića. Bilo je to vreme velikog uticaja ideologije na umetnost, što se vidi u ovom filmu o partizanskom pokretu u Bosni.
Takođe u istom tandemu, 1951. godine snimljen je film Major Bauk, opet o bosanskim vrletima, ali uz zanimljiv način pripovedanja u formi sećanja.
Grob u žitu je dokumentarna adaptacija Ćopićeve istoimene pesme koju je Branko posvetio sestri Smiljki, poginuloj u ratu. Film je režirao Puriša Đorđević, a tekst govore Rade Marković i Olivera Marković.
Nakon toga, samo nekoliko godina nakon što je objavljena zbirka pripovedaka o Nikoletini Bursaću, snimljeno je nekoliko televizijskih filmova sa njim kao glavnim junakom. Međutim, Nikoletina je upamćen po igranom filmu Branka Bauera iz 1964. godine sa Dragomirom Pajićem i Milanom Srdočem u glavnim ulogama. Filmski kritičari smatraju da je Pajićev Nikoletina bio baš onakav kako ga je Ćopić zamislio i opisao, a kao jedan od detalja po kojima se film pamti, je scena u kojoj Nikoletina, filmski lik, upada u stvarni istorijski događaj, na sednicu zasedanja AVNOJ-a.
Verovatno najpoznatije filmsko delo rađeno po delima Branka Ćopića je Orlovi rano lete koji je po zajedničkom scenariju sa Borislavom Mihajlovićem Mihizom režirala Soja Jovanović. U filmu igraju tada poznati glumci Miodrag Petrović Čkalja, Dragutin Dobričanin, Ljubiša Samardžić, Mihajhlo Bata Paskaljević, Toma Kuruzović, Film je kombinacija filma za decu i ratnog filma koji n uverljiv način dočarava zgode i nezgode jedne školske družine koja će odrasti pre nego što treba.
Film Hajdučka vremena se tematski nastavlja na Orlove, s tim što se sve dešava u mirno, tadašnje vreme. Režirao ga je 1977. godine Vladimir Tadej, po scenariju Branka Ćopića, Arsena Diklića, Vlastimira Radovanovića i Tadeja.
Tokom osamdesetih urađeno je još nekoliko televizijskih filmova na čijem je kraju Gluvi barut iz 1990. godine Bate Čengića. To ostvarenje se smatra poslednjim partizanskim filmom. Istovremeno, u njemu se oglčeda i Ćopićevo razmimoilažanje sa vladajućom strukturom i njegovo nadanje u bolje sutra.
U ovom veku, 2017. godine, Eva Cvijanović je napravila desetominutni animirani film Ježeva kućica sa Radetom Šerbedžijom kao naratorom, i Darkom Rundekom kao autorom muzike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradske muzičke svečanosti počinju u svom uobilčajenom terminu italijanskom muzikom u izvođenju Beogradske filharmonije i mladog soliste Strahinje Mitrovića, pod dirigentskom palicom Karla Pontija
Mnogi ljudi su mi prilazili nakon filma sa osmijehom, istovremeno brišući suze. Mislim da ih dirne to što film obrađuje jednu epohu izuzetnih stvaralaca, koji su neizostavan dio naše zajedničke istorije
Nobelova nagrada za književnost: Laslo Krasnahorkai
Laslo Krasnahorkai je drugi mađarski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost u manje od četvrt veka. Prvi mađarski književnik ovenčan Nobelom bio je Imre Kertes, 2002. godine. Ovo je, dakle, izuzetno priznanje za veliku književnost jednog malog naroda
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!