Ovogodišnji Beogradski internacionalni teatarski festival apsolutno se izdvaja u odnosu na sva njegova skorašnja izdanja. Drugim rečima, ovo će biti najbitefovskiji Bitef u poslednjih desetak godina, tako da će gledaoci sa nešto konzervativnijim ukusom malo šta moći za sebe da pronađu
Iz predstave „Andersenov san“ Euđenija Barbe
Pored slogana koji se menja svake godine, Bitef ima i svoj stalni moto – „nove pozorišne tendencije“. Ovaj moto je u potpunosti bio prikladan u doba nastanka Bitefa, u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog veka, kada su još mogle da se prepoznaju i relativno pregledno definišu različite tendencije u pozorištu istorijskeavangarde. Danas sintagma „nove pozorišne tendencije“ zvuči nekako retro, pošto su i pojmovi „nove“ i „tendencije“ postali diskutabilni, jer se gotovo sve značajne teatarske pojave posmatraju u estetičkom koordinantnom sistemu koji same postavljaju. Zato bi danas bilo prikladnije da se ono pozorište koje Bitef želi da promoviše odredi kao „radikalne teatarske prakse“, ili nešto slično tome.
A, ako ćemo o radikalnosti, onda se odmah mora istaći da se u tom pogledu 39. Bitef apsolutno izdvaja u odnosu na sva skorašnja svoja izdanja. Drugim rečima, ovo će biti najbitefovskiji Bitef u poslednjih desetak godina, tako da će gledaoci sa nešto konzervativnijim ukusom malo šta moći za sebe da pronađu. Pre svega, u ovogodišnjem programu dominiraju predstave iz oblasti savremenog plesa, tako da smo, valjda, jednom za svagda raščistili s tom neshvatljivo konzervativnom dilemom da li je „baletu“ – kako ovu teatarsku formu još uvek zovu neki naši kritičari – mesto na Bitefu ili ne. Od plesnih predstava, sigurno se izdvajaju, bar po renomeu svojih autora, JustforShow i Jednom. Prvu izvodi čuvena britanska trupa „fizičkog teatra“ (kako se sami definišu) DV8 – jedan od onih nedostajućih bisera u Bitefovoj kolekciji koji čekamo već godinama; koreograf i izvođač druge predstave je An Tereza de Kirsmaker, koja je novo ime za našu publiku, mada je reč o vodećoj figuri nove generacije flamanskog savremenog plesa.
Međutim, „radikalne teatarske prakse“ne svode se samo na predstave iz oblasti savremenog plesa; ova sintagma određuje i rad dvojice, verovatno, najekskluzivnijih i najprestižnijih reditelja na 39. Bitefu – Hajnera Gebelsa i Renea Poleša. Gebelsovo delo, za koje je dobio i evropsku pozorišnu nagradu u Taormini, teško može da se odredi, ono spada u neku „graničnu oblast“ savremenog teatra; na osnovu jedne njegove predstave koju sam video, mogao bih da ovaj rad, krajnje ovlaš, odredim kao hiperkonceptualan, hermetičan, eklektičan u svom spajanju muzičkih i pozorišnih formi. Predstavu PablouPlusfilijali (o njoj smo u „Vremenu“ već pisali) nemačkog pisca i reditelja Renea Poleša karakteriše, takođe, veoma radikalna pozorišna forma. Tekst spaja potpuno divergentne teme (privredno-finansijske i emotivno-seksualne); razgrađuje se dramska struktura, a posebno koncept lika; ističe se izvođačeva personalnost, video se koristi na originalan način (prenosi se radnja koja se dešava u unutrašnjosti dekora), ostvaruje se društveni angažman, ali bez ikakve oporosti i cinizma…
Od značajnih autorskih imena koja su nova za našu publiku, trebalo bi još izdvojiti Alvisa Hermanisa sa predstavom Dugživot (Riga, Letonija), koja dolazi s vrlo dobrim referencama, i slovenačkog reditelja Diega de Breu sa postavkom drame EdvardII Kristofera Marloua, tragedije o kralju čija je vladarska slabost posledica ljubavi prema njegovom štićeniku Gavestonu. Projektom EdvardII nastavlja se dobra praksa, započeta prošle godine, da Bitef ima i vlastitu produkciju (koproducent je, ovoga puta, Slovensko narodno gledališče iz Ljubljane)… Poslednje, ali ne i najmanje važno, na 39. Bitefu imaćemo priliku da vidimo novo delo starog poznanika, Euđenija Barbe; reč je o predstavi Andersenovsan koja je, sudeći bar po naslovu, bila glavna inspiracija Jovanu Ćirilovu za slogan ovogodišnjeg festivala – Natragubajkeiantibajke.
Program festivala: Bajka i antibajka
Sudeći po najavljenom repertoaru i manifestacijama Pratećeg programa Bitefa, poslednje sedmice septembra u gradu će se jasno osetiti da je pozorišni festival u toku.
Deset takmičarskih predstava (iz Izraela, Švajcarske, Slovenije, Belgije, Francuske, Nemačke, Engleske, dve domaće i dve koprodukcije naših i slovenačkih pozorišta) objedinjene su temom „Na tragu bajke i antibajke“ osmišljenom povodom svetske proslave dvestagodišnjice rođenja Hansa Kristijana Andersena. Namera selektora Jovana Ćirilova bila je da ovim izborom publici pokaže suštinski presek novih evropskih tendencija.
Novi direktor Bitefa Nikita Milivojević i njegovi saradnici pronašli su u nezvaničnom delu festivala veliki prostor za brojne dodatne prateće programe, pa će u Beogradu svakodnevno, od 16. do 29. septembra, osim takmičarskog programa, na raznim prostorima biti još po nekoliko bitefovskih događaja.
Prvi put u istoriji Bitefa organizovan je program kolokvijalno nazvan „Bitef za strance“ a zvanično „Show case“ – gostima Festivala ponuđene su predstave našeg pozorišnog repertoara rađene pod uticajem Bitefa. Selektor ovog programa Anja Suša izabrala je 11 predstava nekonvencionalnog promišljanja prikazanih na Belefu, na redovnom beogradskom repertoaru i predstave iz Vranja (ZonaZamfirova), Užica (KosebojiVirdžinijeVulf) i novosadskog Ujvideki Sinhaza (Medeascirkles). Druga novina Pratećeg programa ovogodišnjeg Bitefa u odnosu na prethodne su premijere Bitef teatra. Predviđene su tri: Buditeledijedandan Maje Pelević, Fakeporno Milene Bogavac i Senke Ivane Ašković.
„Bitef na filmu“, od ranije afirmisani deo Pratećeg programa koji se održava u Jugoslovenskoj kinoteci, nazvan je „Hans Kristijan Andersen“. Selektor Vera Konjović uvrstila je i jugoslovenske filmove: nekad zabranjeni Carevonovoruho Babaje i Srećadolaziudevet Nikole Tanhofera. Program „Bitef polifonija“ održavaće se u Domu omladine, Školigrici i na gradskim ulicama. Glumačku radionicu „Mihail Čehov“ vodiće njen direktor Skot Filding (nama poznat kao saradnik reditelja na predstavi KraljLir u Ateljeu 212) a ilustrovaće je predstava Blato zagrebačke grupe Etra. Baletsku radionicu „Pepeljugine cipelice“ vodiće Suzan Linke, Kristina Kono i Miloš Sofrenović. Zakazana su dva međunarodna simpozijuma, „Artivizam sad“ i „Kontrolisana iluzija svetlosti i senke“, i izložba „Pozorište od papira“.
Najnekonvencionalniji deo Bitefa je program „Posle deset“: zabava i druženje sa učesnicima i predstavljanje njihovih zemalja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što smo juče objavili tekst o iznenadnom iseljenju biblioteke „Fontana“, stigli su odgovori Jasmine Ninkov iako smo joj pitanja o ovom slučaju poslali još u četvrtak. Direktorka Biblioteke grada izabrala je da ne rasvetli ovaj slučaj
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!