img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Nacionalistička internacionala, Pavle Rak

12. septembar 2002, 17:27 Teofil Pančić
Copied

Bratski zamlatizmi

(Forum pisaca – LIR BG, Beograd, 2002)

U jeku posvemašnje tranzicijske pometnje devedesetih, u Peterburgu, na Nevskom prospektu, nikla je visoka daščana ograda; ubrzo su na tom zgodnom, prometnom mestu počeli da niču plakati, budnice, politički pozivi-na-okup, leci, uključiv i najsumanutije proglase živopisnih Somnabula svih vrsta, podjednako „levih“ i „desnih“ Mesija Sa Misijom, koji su nastupanjem liberalne postsovjetske ere dočekali svoj trenutak: ne zato što su principijelne pristalice takve slobode, nego zato što im je ovakva sloboda bila neophodna da bi nesmetano delovali na okupljanju istomišljenika za organizovano ukidanje slobode svih drugih… Ta je ograda ubrzo prozvana Zid plača: mesto za okupljanje svih „nezadovoljnika tranzicije“ i zajedničko uzdisanje za posrnulom Matuškom Rusijom, ali i za nešto mnogo preduzetnije – za okupljanje, upoznavanje i agitku. Na tom nas mestu Pavle Rak uvodi u priču o ruskoj „patriotskoj supkulturi“, ali i o njenim internacionalnim odjecima i vezama, pre svega onim srpskim: „Tu, pod ogradom, rodio se patriotski pokret Rusije. Činili su ga i čine: komunistički nostalgičari svih boja – staljinisti, lenjinisti, maoisti, a najčešće opljačkani penzioneri; novopečeni pravoslavci, koji su znali da je Zapad, da je ceo svet, oduvek i a priori protiv pravoslavlja koje se ponovo rađa; mladi desni i levi radikali. Svi oni su tada imali jedan, zajednički motiv: ‘Jevreji, demokrati, ceo svet, a osobito Amerika, prave od Rusije robovsku koloniju. Ujedinimo se da je spasemo!’.“

Ako vam sve ovo zvuči odviše poznato, to je pre svega otud što je ovdašnja „patriotska“ levo–desno–nigde–moga–mozga scena jedva nešto više od otužnog provincijalnog odjeka one ruske (većim delom) i zapadnoevropske (mnogo manje, uglavnom preko zloćudno mutiranih tinejdž-supkultura poput naci-skinsa i sličnih, čega u izobilju ima i u Rusiji). Autor ove veoma informativne, dobro promišljene i publicistički uistinu prvoklasno napisane studije o ekstremnim političkim, paravojnim, religijskim i ostalim pokretima, družbama i polit-sektama savremene Rusije s lakoćom znalca se prošetao kroz prebogatu floru & faunu moskovsko-peterburškog političko-intelektualnog polusveta, ne zadržavajući se na pukom moralističkom zgražavanju ili „reporterskom“ registrovanju fenomena i njegovog „postvarenja“ u svakidašnjici (a to je „postvarenje“ na ulici uvek i svugde samo i jedino: nasilje, a na papiru samo i jedino: nepodnošljiva banalnost, ružnoća i glupost). Pavle Rak ide dalje od toga, okretno i na relativno malom prostoru (stotinak stranica) uspostavljajući vrednosne i svetonazorne linkove među nominalno tako suprotstavljenim ideologijama poput komunizma (u svim njegovim bizarnim derivatima), „rasne“ ideologije nacizma (samo, ovaj put sa plavokoso-plavookim Rusima kao dežurnim Arijevcima!), nadripravoslavnog klerikalizma, nostalgičarskog „samodržateljskog“ carizma, velikoruskog populizma, neopaganskog evrazijstva, plačevnog slavjanofilstva – kao slatkorečivijeg imena za rusku dominaciju nad zagrljajem priklještenom „braćom“ – i njima srodnih zamlatizama kojima je teško naći zajednički nazivnik osim jednog: ogorčenog neprijateljstva prema liberalnim vrednostima u najširem smislu te reči, najčešće percipiranim kao podla evroamerička zvrčka za lakše porobljavanje Rusije i Slovena uopšte… U tom su poretku vrednosti demokratija, tržište i ine liberalne andrmolje tek lukava imperijalistička laž ili, u „boljem“ slučaju, nešto što je možda dobro za hladne i racionalne Zapadnjake, ali nikako nije po meri Široke Slovenske Duše…

Neverovatno razgranata publicističko-paraintelektualna delatnost, bezbroj patuljastrih ali gromopucatelnih partija, parapolicijske formacije mladih bikovratih No-IQ-at-all fanatika i lunatika, sva ta neopevana menažerija ipak ni u haosu ruske tranzicije nije uspela da se nametne kao nešto mnogo više i jače od neprijatnih marginalaca; Srbija je, međutim, dugo bila zemlja gde je Ludost bila na vlasti. I ta je Ludost mnogo polagala na Ludost u velikoj, „pokroviteljskoj“ zemlji: o tim vezama Pavle Rak ostavlja iscrpno svedočanstvo, portretirajući mnoge od viđenijih likova ovdašnjeg desničarskog podzemlja, kao i njihove ruske avanture. A što se epiloga tiče, njega ionako već znate: Rusija je dovoljno velika da je ni tako velika Ludost nije uništila, a Srbija je dovoljno mala (triput ratovala…) da je i njen provincijalni eho bio dovoljan da je skoro sasvim urniše. No, kad je onomad, onog oktobra, onako puklo, pacovčići se posakrivaše u rupice; do sada su se već uverili da im, vragolanima, niko neće ništa, pa su se ponovo veselo rascijukali… A to čini „Nacionalističku internacionalu“ studijom ne samo o Goroj Prošlosti nego i o potencijalnoj Mračnoj Budućnosti, kakva uvek neminovno dolazi kada pametniji popuste!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure