img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odlazak Džordža Harisona

Na putu u beskraj

05. децембар 2001, 19:27 Momčilo Rajin
Copied

Džordž Harison je živeo u vremenu nesklonom duhovnom, delajući i verujući u večnost

PREZIR PREMA PROLAZNOM: Džordž Harison

Svet je očekivao legendarnu četvorku iz Liverpula i oni su mu podarili upravo ono što želi. Silinom talenta, inteligentno, duhovito i pre svega drugačije – direktnije nego ikad do tada, slavili su ljubav. No, jednako važna ako ne i važnija bila je činjenica da prvi put u istoriji čovečanstva mladi govore u ime mladih. U njihovo ime govore oni koji ih najbolje poznaju i razumeju, oni koji dele njihove stavove, strahove, nadanja, želje i nedoumice. The Beatles su hrabro stali na čelo te nove generacije. Generacije kojoj je trebala potvrda da postoje i načini drugačiji od onih već tradicionalno utvrđenih, za uspeh u životu.

The Beatles su kao i većina onih koji su se latili gitara, a i onih koji su imali želju i potrebu da ih slušaju, poticali iz nižeg miljea srednje klase. Miljea „zaduženog“ za spora, ali i najzanimljivija pomeranja na društvenoj lestvici; upravo onog miljea u kom vladaju najveće slobode – zbog kojih ga, najčešće, oni koji iz njega potiču a toliko bi da ga se odreknu, nazivaju „malograđanskim“.

Gledano unazad, upravo takvo poreklo je kapitalno odredilo njihov artistički kredo. Džon Lenon gotovo da nije poznavao oca, podizala ga je tetka, majku je retko viđao i baš kada se u svojim tinejdžerskim godinama s njom zbližio – stradala je u saobraćajnoj nesreći. Bila je to bolna trauma s kojom će se boriti celog života. Pol Makartni je uživao u porodičnoj sigurnosti sve do četrnaeste godine kada mu umire majka – mesec dana pošto je dijagnostikovano da boluje od raka. To je učinilo da postane melanholik koji sve više vremena provodi uz gitaru. Ringo Star, jedinac kao i Džon, rastao je uz majku koja je jedva sastavljala kraj s krajem posle razvoda od oca koga se jedva sećao, po sopstvenim rečima – kao usamljeno i često bolesno dete. Za razliku od ostalih, najmlađi Džordž Harison nije imao ranih porodičnih trauma. Bio je treći sin od četvoro dece, u kući iz koje se uglavnom orila muzika i smeh. Od majke je dobio prvu gitaru i upravo je ona bila ta koja ne samo da ga je kuražila da se okrene muzičkom obrazovanju već je bila i osoba koja je zdušno podržavala The Beatlese od samog početka.

MISTICIZAM: Najmlađi u grupi, koja u samo nekoliko godina prelazi put od celovečernjih svirki u zadimljenom Star klubu u Hamburgu i redovnih svirki u Kavern klubu svog rodnog Liverpula do prepunih svetskih dvorana i stadiona, Džordž je dugo bio u senci „osuđen“ da posmatra i prati iskustva i sazrevanje starijih drugova. Introvert po prirodi akumulirao je iskustvo. Imao je samo petnaest kada se priključio Beatlesima i u vrtlogu ranih šezdesetih i ere bitlmanije pritiskao ga je osećaj kako mu život sipi kroz prste a nema načina da to spreči. Takav osećaj Džordžu je stvarao neizreciv bol. Kompenzaciju za „izgubljeno vreme“ pronašao je na drugoj strani. Istočni misticizam nudio mu je sve odgovore i od 1966. kada je u njega zaronio neprestano je nastojao da zapadnog čoveka podseti na potrebu da nađe ono što je davno zaturio.

Iako su se The Beatles kleli da se sve bitne odluke u grupi donose konsenzusom, nije trebalo biti vidovnjak pa shvatiti da osovinu pokreće tandem Lenon–Makartni. Takvu poziciju mogao je da pravda u vreme bitlmanije, u haotičnom vremenu kada legendarna četvorka osim sopstvenih nota teško da je mogla išta drugo da kontroliše, ali od 1966, kada su doneli odluku da više ne nastupaju uživo i da se posvete studijskom radu, ona je postala sve teskobnija. U 23. godini, koliko mu je tada bilo, doživeo je ono o čemu drugi mogu samo da sanjaju – sada je trebalo, a on je očigledno smatrao da to i mora da se artistički potvrdi.

Dok je, u drugoj polovini šezdesetih, Ringo veselo uživao u privilegovanoj poziciji, Džon uzrujano tragao za načinima samoizražavanja a Pol vodio veseli život najpoželjnijeg mladoženje i istraživao – koketovao sa londonskim artističkim džet setom, Džordž je skriven od oka javnosti istraživao novi instrument – do tada nepoznat u zapadnoj muzici – sitar i snažno zaronio u istočnjačku filozofiju i misticizam.

Ako je Džon imao potrebu da postane glasnogovornik generacije, on je to radio gotovo na pamfletistički način, neretko se spotičući o političke pa i sindikalne uzuse tog vremena. Džordž je rano otkrio opreku materijalno – duhovno, i priklonivši se potonjem sve više počeo da prezire prolazno i slavi večno. Ali, obojici se može prigovoriti nesnalaženje u novoj ulozi, jer su neretko Džonove reči zvučale kao „popovanje“, a Džordžove kao „propoved“. Ostaje nejasno šta je to što je obojicu nagnalo da se s toliko sarkazma i ironije odriču perioda koji ih je učinio slavnim. U poteri za sopstvenim identitetom zdušno su nastojali da izbrišu svoju javnu sliku – da potru ikonu. I dok su meci ludaka zauvek sprečili Džona da razreši svoje traume, Džordž je, čini se, uspeo da u zrelom dobu pronađe balans za kojim je toliko težio i da povrati bliskost onih s kojima je doživeo mnoge od najlepših trenutaka u životu.

DVA DRAGULJA: Ne samo da je zapadnom svetu predstavio sitar (Norwegian Wood, Love You Too, Within You Without You, The Inner Light), on je zdušno pomagao promociju Ravi Šankara, maestra na ovom instrumentu, kao i mnoge manje poznate i popularne muzičare. Na poslednjem Beatles sešnu ostavio je dva dragulja, Here Comes The Sun i Something od kojih će potonja postati ako ne najpopularnija pesma Beatlesa, onda tema koju su najviše snimili drugi izvođači (od Sinatre i Prislija do Reja Čarlsa i Širli Bejzi), dakle najizvođenija pesma Beatlesa. Pre tridesetak godina, na molbu Šankara da probaju da učine nešto za izbeglice iz Istočnog Pakistana u kome se vodio rat za samostalnost, ogranizovao je koncert koji će biti preteča svih potonjih Band Aid okupljanja – čuveni Koncert za Bangladeš. Godinu dana ranije snimio je i izdao trostruki album All Things Must Past, koji ne samo da važi za najbolje solo ostvarenje jednog Beatlesa već i danas zvuči sveže i poletno. Kao Beatlesi na vrhuncu, i Džordž je stvarao za večnost… Njegov kreativni naboj tokom sedamdesetih varira, da bi tek krajem osamdesetih na albumu Cloud Nine uz pomoć velikog poštovaoca Džefa Lajna uspeva da opravda davno stečenu poziciju i reputaciju.

SUPROTAN SMER: Kao muzičar, baš kao i ličnost, nikada nije brkao elokvenciju i tehniku. U doba kada su mnogi rock gitaristi zarađivali jeftine poene beskrajno ponavljajući izlizane fraze da bi nadoknadili nedostatak ekspresije – on se uvek kretao suprotnim smerom. Onaj ko zna da sluša, u pesmama Beatlesa pogotovo iz srednje faze, pronaći će toliko novog, što su svi drugi preuzimali i u beskraj ponavljali. On nije bio fascinantan – bio je poseban.

Otišao je najmlađi i najmirniji iz legendarne četvorke. I najmističniji. Oni koji su ga dobro znali uvek su govorili da dolazi u red najpažljivijih, srdačnih i duhovitih ljudi koje možete upoznati. Takva mu je bila i porodica. Srdačnost i pažnja koju su širili bili su suprotnost tempu savremenog života.

Izgubio je bitku sa opakom bolešću sa kojom se borio poslednjih nekoliko godina. Znao je da boluje od raka još 1997. kada je operisao grlo. Godine 1998. otkrivaju da ima tumor na mozgu. Tek što se oporavio i započeo rad na remiksu svog najčuvenijeg post-Beatles dela All Things Must Past u čast tridesetogodišnjice od njegovog originalnog izdanja, pred sam doček nove 1999, izvesni Michael Abram, prerano otpušten iz psihijatrijske ustanove, napao je njega i njegovu ženu Oliviju i izbo ih nožem. I gle ironije, prošle godine u ovo vreme sud je na osnovu „pozitivnih zakona“ oslobodio Abrama krivice za ovaj napad zbog neuračunljivosti. Džordž je uspeo da se oporavi, privede posao kraju, da bi s proleća ove godine saznao da se rak proširio na pluća… Nova operacija, tretman protiv raka… Smogao je snage da sa popularnim Joolsom Hollandom napravi dokumentarac o All Things Must Pass i snimi pesmu, prvu u poslednjih desetak godina, za novi Joolsov album koji se upravo ovih dana pojavio u prodaji.

Džordž Harison je živeo u vremenu toliko nesklonom duhovnom, delajući i verujući u večnost. Tek što je započeo petak 30. novembar njegovo srce je stalo. Poželimo, barem na trenutak, da mu se s dušom dogodilo ono u šta je tako čvrsto verovao.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

02.фебруар 2026. Sonja Ćirić

„Svadba“ pokazuje da je između Srba i Hrvata sve okej

Zašto u Hrvatskoj snimaju filmove poput „Svadbe“ a u Srbiji filmove poput „Dare“, i zašto publika u obe države više voli „Svadbu“. Za deset dana videlo ga je blizu 380.000 gledalaca

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.јануар 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.јануар 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure