img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Muzika, ali kome

11. april 2002, 01:17 Dragan Ilić
Copied

TV Manijaka je put ove nedelje doveo u Gdanjsk, iliti Dancing. Tu je, kako kažu Poljaci, sve počelo. Grad po kojem su se muvali genijalci poput Klausa Kinskog, Gintera Grasa, Džosefa Konrada, a pre njih pivar i naučnik Helvecijus ili Kopernik. Grad se nalazi na Baltičkom moru, tamnom i hladnom, bogat istorijom i tradicijom. Danas su Gdanjsk, Gdinja i Sopot srpski rečeno zajednica opština koja funkcioniše kao jedan grad. Osim svetskog rata, ovde je i savremena Poljska kroz Solidarnost napravila svoje prve korake ka demokratiji.

Danas naš turista može samo da sanja bahanalije koje su Jugosloveni priređivali kao devizni gosti tokom epohe hladnog rata i pre pada Berlinskog zida. Kapitalizam je ušao kroz široko otvorena vrata i više ništa nije kao ranije. Suveniri su ipak ostali isti – srebro, ćilibar i krzno. Gdanjsk je i danas čuven po obradi ćilibara, koji Baltičko more obilato daje.

Čuveno je i lokalno piće – goldwasser, aromatizovana votka u kojoj plivaju listići čistog zlata. Lokalna legenda kaže da je piće nastalo slučajno, jer je jednom gostioničaru u burence votke upao zlatan novčić. Srpskom logikom zaključujemo da konzumiranje zlatne vodice tokom godina predstavlja svojevrstan vid štednje, pa bi idealan slogan bio PIJTE i ZARADITE!

No, dosta istorije, vratimo se u sadašnjost i na tv-program. Trenutno se u ovom delu Poljske mogu videti tri kanala državne televizije, od kojih je treći lokalni i pravi se u Gdanjsku. Privatne televizije su Polsat i TVN. Signal koji se emituje je stereo, što govori o kvalitetu, ali pronašli smo i sličnosti sa televizijskim programom u Srbiji. Deca i ovde gledaju Huga i oslobađaju Hugolinu uz pomoć voditelja. Filmovi su nahovani, ali čudno je što sve likove prevodi isti glas, obično muški. Gluma je minimalna, pa u istom tonu slušate replike dece, žena i muškaraca. Osim Huga, licence su kupljene i za kviz „Big brother“, pa gledaoci uživaju u praćenju svojih ljubimaca iz dana u dan. Meni se naročito dopao deo kviza gde na isto pitanje odvojeno odgovaraju majke učesnika i sami učesnici. Ko bolje poznaje svoje dete dobije nagradu. Kod nas je svojevremeno postojala slična stvar, ali su se propitivali bračni parovi.

Zanimljiv fenomen su muzički programi. Ovde je neverovatno popularna muzika iz osamdesetih, iz vremena koje su Poljaci zapamtili po teškom životu. I dalje je kostur popularne muzike ital-disko i hitovi osamdesetih. Polsat je tako sinonim za produkciju zabavne muzike koju ovde zovu disko-polo.

Napirlitani dečaci i devojčice uz sintisajzer pevaju neobavezne ljubavne pesmuljke. Istini za volju, slušaju se i grčke pesme, a Bregović i Kusturica su ovdašnju publiku upoznali sa trubačima, moravcem i muzikom Balkana.

TV program je upeglan, vizuelno bogat i medijski pismen, ali slovenski duh se može osetiti kroz čestitke i pozdrave koji se redovno emituju nedeljom. Čestitku možete poslati i i-mejlom, ali srdačni pozdravi su isti kao u Srbiji.

Emisija ima fantastičan naslov – MUZIKA, ALI KOME?

Na kraju, Gdanjsk ima i svoje moderne heroje. Moj apsolutni favorit je bokserski šampion Darijusz Michalczcevski, poznatiji kao Tigar, koji trenutno živi i radi u Hamburgu, gde beleži uspeh za uspehom u profesionalnom boksu.

Ipak, svakom šampionu je srce u rodnom gradu, pa je zato ovde otvorio svoj bar, Tigar-bar, gde ga povremeno možete i sresti. Osim rukavica, vreće i obilja fotografija, Tigar predstavlja odličan poljski izvozni proizvod, za razliku od brodova, koji se sve manje proizvode u brodogradilištima, koja su godinama bila simbol Solidarnosti i Gdanjska.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure