
Premijera
„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
TV Manijaka je put ove nedelje doveo u Gdanjsk, iliti Dancing. Tu je, kako kažu Poljaci, sve počelo. Grad po kojem su se muvali genijalci poput Klausa Kinskog, Gintera Grasa, Džosefa Konrada, a pre njih pivar i naučnik Helvecijus ili Kopernik. Grad se nalazi na Baltičkom moru, tamnom i hladnom, bogat istorijom i tradicijom. Danas su Gdanjsk, Gdinja i Sopot srpski rečeno zajednica opština koja funkcioniše kao jedan grad. Osim svetskog rata, ovde je i savremena Poljska kroz Solidarnost napravila svoje prve korake ka demokratiji.
Danas naš turista može samo da sanja bahanalije koje su Jugosloveni priređivali kao devizni gosti tokom epohe hladnog rata i pre pada Berlinskog zida. Kapitalizam je ušao kroz široko otvorena vrata i više ništa nije kao ranije. Suveniri su ipak ostali isti – srebro, ćilibar i krzno. Gdanjsk je i danas čuven po obradi ćilibara, koji Baltičko more obilato daje.
Čuveno je i lokalno piće – goldwasser, aromatizovana votka u kojoj plivaju listići čistog zlata. Lokalna legenda kaže da je piće nastalo slučajno, jer je jednom gostioničaru u burence votke upao zlatan novčić. Srpskom logikom zaključujemo da konzumiranje zlatne vodice tokom godina predstavlja svojevrstan vid štednje, pa bi idealan slogan bio PIJTE i ZARADITE!
No, dosta istorije, vratimo se u sadašnjost i na tv-program. Trenutno se u ovom delu Poljske mogu videti tri kanala državne televizije, od kojih je treći lokalni i pravi se u Gdanjsku. Privatne televizije su Polsat i TVN. Signal koji se emituje je stereo, što govori o kvalitetu, ali pronašli smo i sličnosti sa televizijskim programom u Srbiji. Deca i ovde gledaju Huga i oslobađaju Hugolinu uz pomoć voditelja. Filmovi su nahovani, ali čudno je što sve likove prevodi isti glas, obično muški. Gluma je minimalna, pa u istom tonu slušate replike dece, žena i muškaraca. Osim Huga, licence su kupljene i za kviz „Big brother“, pa gledaoci uživaju u praćenju svojih ljubimaca iz dana u dan. Meni se naročito dopao deo kviza gde na isto pitanje odvojeno odgovaraju majke učesnika i sami učesnici. Ko bolje poznaje svoje dete dobije nagradu. Kod nas je svojevremeno postojala slična stvar, ali su se propitivali bračni parovi.
Zanimljiv fenomen su muzički programi. Ovde je neverovatno popularna muzika iz osamdesetih, iz vremena koje su Poljaci zapamtili po teškom životu. I dalje je kostur popularne muzike ital-disko i hitovi osamdesetih. Polsat je tako sinonim za produkciju zabavne muzike koju ovde zovu disko-polo.
Napirlitani dečaci i devojčice uz sintisajzer pevaju neobavezne ljubavne pesmuljke. Istini za volju, slušaju se i grčke pesme, a Bregović i Kusturica su ovdašnju publiku upoznali sa trubačima, moravcem i muzikom Balkana.
TV program je upeglan, vizuelno bogat i medijski pismen, ali slovenski duh se može osetiti kroz čestitke i pozdrave koji se redovno emituju nedeljom. Čestitku možete poslati i i-mejlom, ali srdačni pozdravi su isti kao u Srbiji.
Emisija ima fantastičan naslov – MUZIKA, ALI KOME?
Na kraju, Gdanjsk ima i svoje moderne heroje. Moj apsolutni favorit je bokserski šampion Darijusz Michalczcevski, poznatiji kao Tigar, koji trenutno živi i radi u Hamburgu, gde beleži uspeh za uspehom u profesionalnom boksu.
Ipak, svakom šampionu je srce u rodnom gradu, pa je zato ovde otvorio svoj bar, Tigar-bar, gde ga povremeno možete i sresti. Osim rukavica, vreće i obilja fotografija, Tigar predstavlja odličan poljski izvozni proizvod, za razliku od brodova, koji se sve manje proizvode u brodogradilištima, koja su godinama bila simbol Solidarnosti i Gdanjska.
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja
Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović
Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to
Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve