img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Muzika, ali kome

11. april 2002, 01:17 Dragan Ilić
Copied

TV Manijaka je put ove nedelje doveo u Gdanjsk, iliti Dancing. Tu je, kako kažu Poljaci, sve počelo. Grad po kojem su se muvali genijalci poput Klausa Kinskog, Gintera Grasa, Džosefa Konrada, a pre njih pivar i naučnik Helvecijus ili Kopernik. Grad se nalazi na Baltičkom moru, tamnom i hladnom, bogat istorijom i tradicijom. Danas su Gdanjsk, Gdinja i Sopot srpski rečeno zajednica opština koja funkcioniše kao jedan grad. Osim svetskog rata, ovde je i savremena Poljska kroz Solidarnost napravila svoje prve korake ka demokratiji.

Danas naš turista može samo da sanja bahanalije koje su Jugosloveni priređivali kao devizni gosti tokom epohe hladnog rata i pre pada Berlinskog zida. Kapitalizam je ušao kroz široko otvorena vrata i više ništa nije kao ranije. Suveniri su ipak ostali isti – srebro, ćilibar i krzno. Gdanjsk je i danas čuven po obradi ćilibara, koji Baltičko more obilato daje.

Čuveno je i lokalno piće – goldwasser, aromatizovana votka u kojoj plivaju listići čistog zlata. Lokalna legenda kaže da je piće nastalo slučajno, jer je jednom gostioničaru u burence votke upao zlatan novčić. Srpskom logikom zaključujemo da konzumiranje zlatne vodice tokom godina predstavlja svojevrstan vid štednje, pa bi idealan slogan bio PIJTE i ZARADITE!

No, dosta istorije, vratimo se u sadašnjost i na tv-program. Trenutno se u ovom delu Poljske mogu videti tri kanala državne televizije, od kojih je treći lokalni i pravi se u Gdanjsku. Privatne televizije su Polsat i TVN. Signal koji se emituje je stereo, što govori o kvalitetu, ali pronašli smo i sličnosti sa televizijskim programom u Srbiji. Deca i ovde gledaju Huga i oslobađaju Hugolinu uz pomoć voditelja. Filmovi su nahovani, ali čudno je što sve likove prevodi isti glas, obično muški. Gluma je minimalna, pa u istom tonu slušate replike dece, žena i muškaraca. Osim Huga, licence su kupljene i za kviz „Big brother“, pa gledaoci uživaju u praćenju svojih ljubimaca iz dana u dan. Meni se naročito dopao deo kviza gde na isto pitanje odvojeno odgovaraju majke učesnika i sami učesnici. Ko bolje poznaje svoje dete dobije nagradu. Kod nas je svojevremeno postojala slična stvar, ali su se propitivali bračni parovi.

Zanimljiv fenomen su muzički programi. Ovde je neverovatno popularna muzika iz osamdesetih, iz vremena koje su Poljaci zapamtili po teškom životu. I dalje je kostur popularne muzike ital-disko i hitovi osamdesetih. Polsat je tako sinonim za produkciju zabavne muzike koju ovde zovu disko-polo.

Napirlitani dečaci i devojčice uz sintisajzer pevaju neobavezne ljubavne pesmuljke. Istini za volju, slušaju se i grčke pesme, a Bregović i Kusturica su ovdašnju publiku upoznali sa trubačima, moravcem i muzikom Balkana.

TV program je upeglan, vizuelno bogat i medijski pismen, ali slovenski duh se može osetiti kroz čestitke i pozdrave koji se redovno emituju nedeljom. Čestitku možete poslati i i-mejlom, ali srdačni pozdravi su isti kao u Srbiji.

Emisija ima fantastičan naslov – MUZIKA, ALI KOME?

Na kraju, Gdanjsk ima i svoje moderne heroje. Moj apsolutni favorit je bokserski šampion Darijusz Michalczcevski, poznatiji kao Tigar, koji trenutno živi i radi u Hamburgu, gde beleži uspeh za uspehom u profesionalnom boksu.

Ipak, svakom šampionu je srce u rodnom gradu, pa je zato ovde otvorio svoj bar, Tigar-bar, gde ga povremeno možete i sresti. Osim rukavica, vreće i obilja fotografija, Tigar predstavlja odličan poljski izvozni proizvod, za razliku od brodova, koji se sve manje proizvode u brodogradilištima, koja su godinama bila simbol Solidarnosti i Gdanjska.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Narodno pozorište

14.decembar 2025. S. Ć.

Uprava Narodnog pozorišta naložila obezbeđenju da pozove policiju protiv glumaca

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“

Država i kultura

14.decembar 2025. Sonja Ćirić

Dokaz da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure