img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Munja

31. avgust 2011, 14:47 Dragan Ilić
Copied

Svetsko prvenstvo u atletici održava se u korejskom gradu Dageu. Atletska takmičenja su za mene najlepši deo tradicionalno dosadnog letnjeg TV programa. Od detinjstva volim celodnevne prenose, spuštene roletne, napolju vrelina leta, a na televizoru neki fantastični sportisti postavljaju nove svetske rekorde. Atletika je zaista kraljica sportova jer tu (osim dopinga) nema prevare, najčešće pobeđuje najbolji i najspremniji, jer su atletičari sačuvali duh olimpizma, poštenja i ne ponižavaju protivnike. Drugi aspekt atletike koji volim jeste njena suština koja čoveka tera da se nadmeće sa samim sobom, da nadmaši samog sebe i ljudske sposobnosti stalno pomera do krajnjih granica prirode. Atletika nam pomaže da bolje razumemo kako funkcioniše ljudsko telo, kako duh i motivacija pomažu ili odmažu sportisti, pa je atletičar nalik na kosmonauta na zemlji. Dok gledate vrhunskog sportistu, možete samo da nagađate kako on pred sobom vidi stazu, protivnike, kako oseća svoje telo, da bi se konačno desio trenutak čarolije – kada se postavi novi rekord. Vidite seriju pokreta koje je čovek uvežbao do perfekcije, vidite da je svaki pokret pod potpunom kontrolom duha, čujete publiku i onda se desi taj izbačaj, skok, hitac ili trka u kojoj čovek pobedi sebe. Onda nastaje ushićenje i orgazmički doživljaj koji se sa atletičara prenosi na publiku. Ovaj doživljaj je toliko jak da je verovatno razlog zbog kog su pobednici atletskih takmičenja imali status polubogova. Čovek je nadrastao sebe, preskočio ograničenja prirode i približio se bogovima Olimpa.

Ove godine, tu radost pobede i novog rekorda svet je očekivao od šampiona Useina Bolta iz Jamajke. On je toliko glatko prošao kroz uvodne trke, da je sebi čak dozvolio da se u polufinalu smeje u poslednjim metrima, da namerno prikoči, da pogleda u semafor sa rezultatom.

Bolt je toliko superioran da se u finalnoj trci nije ni postavljalo pitanje pobednika, već rezultata. Publika je navijala za rekord.

Onda dolazimo do onog dela prenosa kada kamera ide od sportiste do sportiste, vidite njihova najbolja vremena, tu pada busanje u grudi, ljubljenje grba, slanje poljubaca i igra zavođenja sa kamerom. Bolt je u tome nenadmašan, jer ima zarazan smeh, bazičnu radost deteta koje trči najbrže u selu, nadimak mu je Čovek munja. Ovog puta pokazao je i na frizuru i izveo mali performans pantomime. Njegovi protivnici u trci su hodali poput pantera u kavezu, napred-nazad, kao da šetkajući se dolaze do nevidljivog zida.

Na kraju – prilikom starta, Bolt je krenuo ranije i zato je diskvalifikovan. Posle toga je start ponovljen i pobedio je momak sa Jamajke, koji trenira sa Useinom Boltom. Na ponovljenom snimku neuspešnog starta vidi se bolna grimasa svetskog šampiona kada u deliću sekunde shvati da je pogrešio. Prerani start, gotovo kao prerani finiš sa lepom devojkom, noćna mora svakog muškarca.

Ne može odmah opet, moraš da sačekaš sledeću priliku. Ova erotsko- atletska komparacija nije zlonamerna, jer u oba slučaja zadovoljstva mozak luči istu vrstu hemijskih potkrepljivača. Zato je neuspeo start hladan tuš, telesno razočaranje, psihološki kvrc, uzbuđenje koje je pobedilo nad pravilima trke.

Dobro, ima li ovaj neuspeli start nekakvo psihološko naravoučenije, jer danima ne mogu iz glave da izbacim sliku bolne grimase Useina Bolta. Ne mogu da sebe ubedim kako je strpljenje majka mudrosti, jer bi to bio put u proračunatost. Neki veruju da su se Jamajčani dogovorili, pa je novac od nagrade ovog puta otišao kolegi, a Bolt će da zaradi od sledećeg obaranja rekorda. Setite se samo kako je Sergej Bubka postepeno podizao rekord u skoku sa motkom, kada je sam sebi bio konkurent, daleko iznad domašaja ostalih konkurenata. Ja ipak verujem (ili želim da verujem) da Usein Bolt toliko voli da trči, da je poput deteta koje ne možete zadržati kada jurca sa drugarima. Zamislite onda dubinu paradoksa svetskog šampiona koji najviše na svetu želi da pobedi i da se trka, a tu svoju želju mora da suspregne sve do momenta kada se začuje startni hitac. Da biste shvatili kako je kratak taj trenutak, zamislite da iz stanja zategnutosti celog tela u startnoj poziciji vaše telo kao tempirana bomba mora da eksplodira i izbaci vas nekoliko metara unapred. Zbog svega ovoga i dalje ću navijati za Munju!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure