img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Miomir Grujić Fleka

17. jul 2003, 08:26 Teofil Pančić
Copied

(1954–2003)

Duh nad Kenjigradom

In memoria –

Idiotski korporacijski Drveni Jezik – ne mnogo pametniji od onog komunističkog, kojem smo se smejali kao klinci – iznedrio je sintagmu radio friendly kao oznaku one (pop)muzike koja svojom umivenom bezličnošću neće ni slučajno iziritirati „široke narodne mase“ medijskih konzumenata, muzike koja je, dakle, „pogodna za radio“. Iz toga se belodano vidi i kako korporacijski um zamišlja (jedino mogući) radio program. Ovo se, dakako, ne odnosi samo na muziku, nego na celokupnu zvučnu FM sliku. U ovom je smislu Miomir Grujić Fleka, jedan od „gurua“ novijeg beogradskog umetničkog, a potom i medijskog andergraunda – likovni umetnik širokog spektra interesovanja, jedan od pokretača Kluba FLU, beogradski „Vergilije“ devedesetih iz filma Zombietown, inspirator i učesnik mnogih događaja i akcija poput Urbazone etc. etc. – bio radiofonski umetnik (jer, o „primenjenoj“ umetnosti se, o FM–kunstu se ovde nedvojbeno radilo!) izrazite i samosvesne radio unfriendly orijentacije. Ovo će reći da je njegov tročasovni radio-košmar zvan Šišmiš radio, zaverenički odašiljan u okupirani beogradski etar ponedeljkom posle ponoći na Radiju B92 mahom u prvoj, mračnijoj i morbidnijoj polovini devedesetih, bio nešto poput usamljenog, čak i u „kućnom“ okruženju frekvencije 92.5 mHz prilično izolovanog artističko-medijskog incidenta. Flekin je šišmiševski miš-maš „drugačije“ i blagotvorno „opskurne“ muzike, i njegovih verbo-vokalnih diverzija i subverzija, dakle, bio jedan od najupečatljivijih delova „saundtreka“ Beograda/Srbije u tom Mračnom Dobu. Beznadežno dalek od bilo čega što bi nalikovalo „novinarstvu“, Fleka je kroz svoju osebujnu FM plovidbu više plenio glasom, držanjem i senzibilitetom koji je isijavao iz njegovog antišou FM-kabarea, nego klasično shvaćenim „sadržajem“, više kombinacijom neretko razorno lucidnog „automatskog pisanja“ pred mikrofonom nadgrađenog muzičkim razglednicama iz paralelnog kosmosa (paralelnog čemu? Nekrofilnoj turbo-Srbiji, naravno) negoli eksplicitnim „angažmanom“, tim ionako nepriličnim registrom za posleponoćni štimung lažno uspavanog grada iz Ratne Pozadine. A taj je grad upravo Fleka prozvao – i uporno, strastveno prozivao! – ne samo Zombietown nego i Kenjigrad, provocirajući tim svojim „uvredljivim“ mantranjem preostali budni svet da mu se javi, da podeli Mrak s njim. Otuda „Radio Šišmiš“ niste morali, a možda niste ni mogli voleti onako kako se voli nešto toplo i drago – štaviše, rekao bih da je implicitna deviza njegovog tvorca bila ona davna Kojina sviđa mi se da ti ne bude prijatno – ali ga niste mogli izbeći bez štete po svoje krhko i ugroženo mentalno-(sup)kulturno zdravlje, u vremenu i u okruženju u kojem je Ludilo trijumfovalo upravo zato što se zaogrnulo plaštom što „zdravoseljačke“ što sitnoburžujske Normalnosti. U takvom je poretku stvari Fleka prirodno bio jedan od glasova Autsajdera, što ne znači nužno da je on sebi pripisivao bilo kakvu „društvenu misiju“ (izuzev ako očuvanje krhotina pameti, osećanja i svesti provučenih kroz filter apartne radiofonske ekspresije ne računate kao kakvu „misiju“).

„Radio Šišmiš“ je nekako prirodno okončao svoj FM-život onda kada je Radio B92 svoju ukupnu zvučnu sliku izrazitije pomerio ka mainstreamu; Fleka se tu zaista ne bi uklopio, sve i da je hteo (a podozrevamo da nije). I u tom je smislu njegov FM-art bio autentično marginalan, neprilagođen: stran prvo „komunističkoj“ priči u kojoj smo odrastali, a potom „patriotskoj“ koja je htela sve da nas pobije, on nije bio ništa bolje uklopiv ni u vedro (pa još letnjošemno, po mogućstvu…) tranzicijsko-korporacijsko praznoslovlje i praznoglavlje.

Retki su oni kojima Margina nije bila toliko usud koliko izbor: Fleka je bio među njima. A njegov sipljivi, mrzovoljni glas kojim je pravednički rasterivao pogrešne slušaoce o(p)staće u našim ušima kao glas Duha nad Kenjigradom, izgovaran onda kada je ovome to bilo najpotrebnije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure