
Nagrada
Dva „Nevena“ za „Službeni glasnik“
Sa dve nagrade, za Vesnu Smiljanić Rangelov i Luku Tilingera, izdavačka kuća „Službeni glasnik“ pobednik je ovogodišnjeg izbora za nagradu „Neven“
Ministar kulture Nikola Selaković je u Skoplju na sastanku ministara kulture rekao da je budžet za kulturu Srbije u porastu. Evo nekih zanimljivosti na tu temu
U Skoplju, na nedavnom Ministarskom sastanku Platformi Zapadnog Balkana za obrazovanje i obuku, istraživanje i inovacije i kulturu, učestvovao je i ministar Nikola Selaković. Između ostalog, na sastanku se govorilo i o budžetima za kulturu.
Kasnije, ovde u Srbiji ministar Selaković se pohvalio da je kolegama u Skoplju predočio da Srbija, za razliku od drugih evropskih zemalja, nema problema da iz budžeta izdvoji sredstva za kulturu.
„Ulažemo ozbiljno novac u kulturu“, rekao je, i naveo da „od 2016. godine, tada je predsednik Vučić došao na čelo vlade, do danas budžet Ministarstva kulture Srbije je iz godine u godinu veći.“
Ova i prošla godina
Budžet Srbije za kulturu za 2024. je manji od 1 posto ukupnog budžeta – 15,15 milijardi dinara.
Prošle godine ukupan budžet Srbije je bilo za milijardu veći od prethodne, pa ipak, iznos za kulturu je umanjen za skoro tri miliona evra. Iznosio je 14.070.101.000 dinara. To je bilo 0,87 odsto ukupnog budžeta.
Na sastanku Odbora za kultura i informisanje Narodne skupštine na kome je usvojen taj predlog budžeta, Siniša Kovačević, predsednik Odbora rekao je da je to tek malo više od pola procenta, odnosno 170. deo od ukupnog budžeta, što je za nešto „što bi trebalo da bude stub nosilac identiteta svih građana jedne države –uvredljivo“.
On je tada naveo da se po svetskim standardima država koja izdvaja za kulturu koliko Srbija, smatra se državom koja nema kulturnu politiku, nego je kultura „svedena na nivo incidenta“.
Prema analizi trošenja javnog budžeta za kulturu koju je izvršila Asocijacija nezavisne kulturne scene Srbije, godišnji budžet Srbije i budžet kulture se jesu povećavali poslednjih godina (možda je ministar Selaković o tome govorio?), ali između njih nije postojala srazmera, niti je procenat koji država izdvaja za kulturu bio blizu 1%.
Pre dve godine
Maja Gojković, bivša ministarka kulture je rekla da je budžet za 2022. godinu „16 odsto veći nego prethodne godine“, naglasivši da „kada je reč samo o sredstvima za kulturu, bez informisanja, ona iznose više od jedan odsto, što znači da smo dostigli evropski minimum izdvajanja za kulturu od jedan odsto.“
Mediji su međutim izračunali da je 2022. zbog povećanja ukupnog državnog budžeta, sve ostalo gotovo na istom nivou od prethodne godine, iako je kultura dobila dve milijarde dinara više.
Region
Istovremeno, u Hrvatskoj je 2023, a u odnosu na godinu pre te, budžet za kulturu uvećan za 115 miliona evra.
Crna Gora je prošle godine za kulturu izdvajala 0.9 odsto, odnosno, budžet je bio povećan za 5,9 miliona evra više nego što je bio 2022. Najmanji budžet u ovom veku Crna Gora je imala 2021. godine – 0,8 posto.
Slovenija sada izdvaja za kulturu šest i po puta više od Srbije.
Pre pet godina, asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokrenula je kampanju „1% za kulturu“ za promenu politike finansiranja kulture u Srbiji kojom se zalaže pre svega za povećanje fonda koji se izdvaja za kulturu, ali i za način kako će taj novac biti utrošen. Cilj još uvek nije ni blizu da bude ostvaren.
Sa dve nagrade, za Vesnu Smiljanić Rangelov i Luku Tilingera, izdavačka kuća „Službeni glasnik“ pobednik je ovogodišnjeg izbora za nagradu „Neven“
Radove tri umetnika izabrala je galerija Novembar da, kao jedina iz Srbije, predstavi ovdašnju umetnost na poznatom sajmu umetnosti ArtAtina u Grčkoj
Izdavači traže od Beogradskog sajma knjiga da promeni termin Sajma knjiga kako ne bi obuhvatao 1. novembar. Kažu da Sajam knjiga u tom terminu nije moguć
Na konkursu Ministarstva kulture za umetničku igru najviše novca opredeljeno je Festivalu igre Aje Jung - 7.000.000 dinara i – folkloru. Ovaj konkurs treba shvatiti kao obračun Ministarstva za SNS propagandu sa kritički usmerenom javnošću, komentariše Marijana Cvetković. Više nema ni pokušaja da se prave da su barem delimično objektivni ili da delimično rade po zakonu - kaže Minja Bogavac
Reditelj Marko Torlaković navodi da je bilo pritisaka još pre premijere, dok direktorka Lutkarskog Milica Radulović tvrdi da je jedini razlog ukidanja to što je predstava namenjena večernjoj sceni
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve