img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Meka moć jugoatlantide

30. novembar 2022, 20:17 Teofil Pančić
disko_titanik_vvGORE
Copied

Radu Pavel Geo: Disko Titanik; prevela Ljubinka Perinac Stankov; Partizanska knjiga, Kikinda 2022.

Panoramski pogled na ovu grupu stvarao je u posmatračima dirljiv osećaj siromaštva. A tu su i stvari koje filmska traka nije u stanju da zabeleži, kao što je miris mladog znoja, koji se mešao s jeftinim dezodoransom ili jeftinim parfemom izdašno poprskanim po majicama i košuljama, po vratu i grudima, ispod pazuha, pa čak i po intimnim delovima tela (devojke to rade). Ali uprkos svemu osećala se neka nezaustavljiva radost, kao dugo iščekivana tupa i beskrajna želja koja je oživljavala ovaj, inače izlizani dekor.

Kada razmišljam danas o mojoj generaciji, jednoj od poslednjih jugoslovenskih, ili bar o onom njenom delu koji je spadao u tzv. urbanu srednju klasu, ponekad mi se čini da smo proveli mladost kriveći vratove prema zapadu i Zapadu. S našeg stanovišta, Jugoslavija nije bila Zapad, i to joj je bila glavna mana. Doduše, nije bila ni onaj pravi, užasni Istok, i to joj je bila glavna vrlina, ali to se nekako podrazumevalo i nismo mnogo mislili o tome.

disko_titanik_vv
…

Danas je ovo naše krivljenje vratova, retrospektivno gledano, jako nepopularno: sa stanovišta levih revizionista naše prošlosti, bili smo naivni idioti koji su se poput urođenika divili reklamnim izlozima kapitalizma; sa stanovišta desnih revizionista, bili smo otpadnici koji su gubili svoj nacionalni identitet utapajući ga u globalistički svet u nastajanju. I jedni i drugi, naravno, lupetaju gluposti: sve što smo mi hteli je da živimo bolje i slobodnije; ima li ljudskije težnje od te? I šta je, uostalom, trebalo da radimo – da držimo Staljinovu sliku u podrumu, kao Ilija Čvorović?!

Danas smo, recimo, mnogo nesrećniji i malo pametniji. Među stvarima koje smo u međuvremenu naučili, mada nije nužno da nam je to znanje donelo ikakvu merljivu korist, jeste i to da se i “zapad”, kao strana sveta i kao metafora, pomera u zavisnosti od mesta na kojem stojite (i krivite vratove u njegovom pravcu). Za stanovnike-zatočenike Čaušeskuove Rumunije, SFRJ je bila čist i predivan Zapad: zemlja ljudi koji imaju koka-kolu, farmerke, pune prodavnice, struju skoro uvek, strane ploče, najbolje filmove u bioskopu, najbolje serije na TV, sjajnu muziku, slobodno putuju kud hoće… Šta vam još uopšte treba?!

Ta i takva Jugoslavija, taj Istokov Zapad, svojevrsni je lajtmotiv romana Disko Titanik, čiji je autor, Radu Pavel Geo (1969), Rumun iz njihovog dela Banata, neko ko je – kao i svi Rumuni te i okolnih generacija, od granice pa barem do Temišvara i okoline – odrastao i formirao svoj ukus i poglede na globalnoj/ anglosaksonskoj, ali i jugoslovenskoj pop kulturi koja im je u sobe dolazila sa Televizije Beograd i sa naših radio-stanica. Pa čak i iz onih danas tako dirljivo naivnih reklama za robu široke potrošnje naše socijalističke industrije…

Čudna tematska okosnica za jedan savremeni rumunski roman? I da i ne. I jeste i nije, uostalom. Disko Titanik je, naravno, priča o jednoj rumunskoj, banatskoj, temišvarskoj generaciji; o jednom svetu poniklom u siromaštvu i diktaturi, sa očima širom otvorenim ka ex occidente lux(us), o famoznoj Revoluciji protiv Čaušeskua i njenim pravim i nabeđenim herojima, o dugim godinama tzv. tranzicije sa svim njenim raskošnim repertoarom legalizovanog i normalizovanog lupeštva, o savremenom kapitalizmu rumunskim načinom i sa rumunskim začinom, o pitanju nacionalnog identiteta u jednom regionu pograničnom i multinacionalnom, koje istorija i običaji razdvajaju od većeg dela današnje Rumunije (poređenja sa Vojvodinom nameću se ne na prvi, nego na nulti pogled) i o tome koliko izvestan načelno razumljiv regionalni kulturni narcisizam može lako da se izvrgne u svojevrsni neetnički nacionalizam, odbojan i isključiv koliko i bilo koji drugi. I o koječemu još, intimnom i bolnom za protagoniste ovog vrlo opširnog (više od 550 strana), ali lako čitljivog i iz ruku neispustivog romana: o tajnama i lažima duboko zakopanim, ali koje mogu isplivati bilo kada i uništiti sve. Zar uopšte može biti drugačije u zemlji sa nasleđem tiranije? Jer tiranija iznad svega korumpira, ucenjuje, zagađuje.

A ni Jugoslavija, bez brige, u ovoj priči ne ostaje neokrznuta, sačuvana u onom idiličnom stanju iz glamuroznih noćnih programa Televizije Beograd i ostalih JRT centara. Naš će glavni lik, Vlad, i sam po majci Srbin – što mu pomaže da savlada jezik – pred sam pad rumunskog režima letovati u Jugoslaviji, u Splitu, i tu će steći neka sudbinska poznanstva, i tu će mu se dogoditi i tu će učiniti neke stvari koje će zauvek navući tamnu i preteću senku preko njega, i tu će početi da uviđa kako se idilična slika te njegove televizijske Jugoslavije polako raspada iza kulisa, tako da neće biti preveliko iznenađenje kada godinu-dve kasnije dođe do divljačkog rata, a žuđena zemlja slobode i blagostanja na umereno socijalistički način nestane u gareži i dimu.

Radu Pavel Geo napisao je sjajan roman koji se na našem jeziku i na našim jezicima (preveden je i u Hrvatskoj) čita kao roman neke naše drugosti ili drugačije našosti, kao roman koji nam daje izuzetno detaljan i upućen pogled na, kako se to danas kaže, meku moć naše YU-tlantide o kojoj smo tada tako malo znali a još nas je manje bilo briga (jer smo, rekoh, krivili vratove samo preko naših zapadnih granica!), ali i o današnjoj Rumuniji, zemlji koja nam je toliko bliska i srodna da dozvoljavamo sebi bahati luksuz da o njoj gotovo ništa ne znamo, na vlastitu štetu, dakako. Jedan od zaglavnih, seminalnih romana jedne velike literature, ne manje značajne i dobre od filmske produkcije, po čemu s pravom Rumunija spada u evropske vrhove XXI veka.

A disko klub Titanik, to jest njegovi ostaci, u Splitu zaista postoji; kao i štošta drugo iz romana, uostalom. A ona televizijska Jugoslavija, gledana svega gladnim i željnim rumunskim očima, da li je ona ikada postojala? Odgovor lenjosti duha bio bi da mora da nije čim je tako nestala. Iskreniji i tačniji odgovor bio bi da je ona postojala, ali da mi možda nismo umeli izdržati da postojimo u skladu s njom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure