img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sociološka istraživanja

Mehuri jezika

27. novembar 2019, 19:54 Ivan Milenković
Copied

Dušan Ristić: Granice diskursa; Mediterran, Novi Sad 2018.

Diskurs je jedna od onih popularnih reči kojima se možete poslužiti kad god vam padne na pamet (ili kada vam nijedna druga ne pada na pamet): deluje pametno i učeno, ne znači bogzna šta i vrlo se lepo uklapa u najrazličitije kontekste. Često se iza te reči krije ambis pretencioznosti, nešto ređe pokušaj da sopstveni govor načinimo preciznijim. Tu reč (ili taj pojam) na velika je vrata u filozofiju uveo Mišel Fuko i od tada ona ne prestaje da proizvodi komešanje oko sebe. Rečnici sugerišu da se diskurs može prevesti sa „govor“, ali to nije dovoljno: govor je uvek nekakav diskurs, ali se diskurs ne svodi na govor. Kao onaj poslovični šlag na torti dolazi nam upozorenje Pola Vena, istoričara, koji će nam u knjizi o Fukou, u jednoj gotovo usputnoj rečenici, brutalno saopštiti da je diskurs nesrećno izabrana reč. A opet, nije sve ni samo stvar mode. Diskurs je ime toliko snažne, prodorne i plodne ideje koja nam, između ostalog, kaže da živimo u (jezičkim) mehurima o kojima pojma nemamo (jer mehuri su prozirni), da se tog imena, diskurs, sve i da hoćemo, ne može osloboditi: probušimo li mehur – padamo. Zbog svega ovoga novosadski se sociolog Dušan Ristić upušta u ozbiljno ispitivanje granica diskursa, nastojeći, pre svega, da istraži sociološku nosivost ovoga pojma. Njegova knjiga Granice diskursa jedan je od najozbiljnijih i najsistematičnijih pokušaja suočavanja s ovim pojmom na našem jeziku.

Makar jedno je izvesno: diskurs je stvar jezika. No, već posle nekoliko stranica Ristić i sam, implicitno, pokazuje da je sve stvar jezika, da jeziku ne izmiče ništa, računajući i ono što autora, iz sociološke perspektive, najviše zanima: praksa. Čak je, dakle, i praksa određena jezikom, uprkos popularnim predstavama po kojima oni što deluju „ne filozofiraju“ (to jest ne pričaju nego rade). Problem je što je i govor nekakva praksa, dok prakse bez govora o praksi – nema. Ne postoji niko ko samo radi i ćuti (osim roba), nego će o tome što radi da progovori makar i kroz lakat, a tada, kad zine, tada je već u diskursu. Utoliko je problem granice diskursa upravo suštinski: ako je jezik sve, ako jezik nema granice – pa time granicu ne poznaje ni diskurs – o čemu uopšte govorimo kada se suočimo s tom zastrašujućom neodređenošću pojma? Granica je, tome nasuprot, mesto određenja. Zato Ristić problem i postavlja na najdirektiniji mogući način, uprkos nepreglednoj literaturi koja na to pitanje, decenijama već, odgovara: šta je, uopšte, diskurs?

Pošto brzo pređe kroz istoriju pojma – ta istorija nije previše duga, a najintenzivnija je bila upravo u 20. veku – te kroz teorije koje su diskurs problematizovale i koristile, Ristić se odvažno upušta u analize pojmova iskaza, teksta, normativnosti, moći, mobilizacijskih potencijala diskursa, te društvenih strategija koje, naravno, ne mogu bez određenog jezika. Genealogije diskursa, pak, središnji su deo knjige u kojem pisac pokazuje visok stepen istraživačke zrelosti jer, uprkos tome što se kreće u prošlosti, on zapravo ne ispušta iz vida sadašnjost (u suprotnom, bila bi ovo dosadna rasprava o mrtvom jeziku). Kada, recimo, analizira kako se govor odvajao od predstave – da bi se, potom, diskurs izdvojio kao posebna formacija – kako se jezik oslobađao rituala, Ristić je veoma svestan da se savremeni svet, u retrogradnom kretanju, (ponovo) zaglibio u nekoj vrsti mulja predstave, u ono što se stavlja-ispred pre bilo kakvog ispitivanja, te da ono što su diskurzivne strategije prosvećenosti uspele da raskrče sada iznova zarasta u korov, ponovo pada u melasu nerazlikovanja iz kojih, poput čudovišta iz močvare (Žil Delez će reći da je čudovište ono što nema određenja), iskaču predrasude, laži, sumanute iracionalnosti i budalaštine koje bude, recimo, strah od vakcine, ili sumnjaju u to da je Zemlja okrugla jer, kao što je poznato, Zemlju, onako ravnu, na leđima nose četiri velike kornjače. U odličnim redovima o delegitimizaciji (depersonalizaciji) diskursa (ko govori i šta je uopšte autor?, odakle autor, a time i diskurs, crpe autoritet?), mobilizaciji i deritualizaciji diskursa, o učincima subjektivizacije i intersubjektivnosti, Ristić nudi odgovor: diskurs je uvek već neka vrsta društvene tvorevine koja nas obujmljuje – kultura, recimo – a da mi, korisnici te tvorevine, ne moramo znati da smo u njoj. Otud i analiza ideologija: možemo žestoko da budemo zahvaćeni određenom ideologijom kao partikularnom veličinom, kao (subjektivnom) perspektivom, i da je sprovodimo na jedan, drugi, ili treći način, a da pojma nemamo o tome: biti Srbin, recimo, toliko je neupitno da se umemo iznenaditi kada utvrdimo da među tim božjim bićima ima i neupitnih idiota. Upravo je diskurs ono što nas je sabilo u skučenu kutiju nerazlikovanja. Možemo, dakle, da budemo uvučeni u praksu koja je opravdana određenim jezikom, a da, baš dok nas taj jezički tok nosi, verujemo kako čvrsto stojimo na obali. Utoliko je Ristićeva knjiga svojevrsni diskurs o diskursu, prosvetiteljski projekat koji nam skreće pažnju na to da se uvek nalazimo u svojevrsnoj kutiji diskursa, pri čemu su zidovi te kutije prozirni te uglavnom ni ne znamo da smo zatvoreni, sve verujući da smo slobodni da slobodniji ne možemo biti. A nismo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure