img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura obrazovanja

Medeničina deca

12. oktobar 2016, 20:47 Biljana Vasić
foto: zoran jovanović / večernje novosti
Copied

"Mi studenti stalno pričamo o profesorima, ali nikad se nije desilo da nam se mišljenja toliko poklope kao kad su u pitanju njegova predavanja i njegov odnos prema studentima. Medenica predaje celom fakultetu, a poznaje svakog od nas", kaže Mina Ćirić, studentkinja dramaturgije

Vest da Ivan Medenica nije izglasan za redovnog profesora na Fakultetu dramskih umetnosti izazvala je burne reakcije u medijima i na društvenim mrežama, a kolege sa FDU-

-a uputile su pismo podrške ovom poznatom pozorišnom kritičaru, umetničkom direktoru Bitefa, kojeg su studenti u anketama izabrali za jednog od tri najbolja profesora u zemlji. U roku od samo nekoliko sati, peticiju protiv odluke Izbornog veća potpisalo je 350 od 400 studenata ovog Fakulteta. U međuvremenu, izrečeno je mnogo optužbi na račun onih koji svoj anonimni glas nisu dali Ivanu Medenici, nazivani su „mediokritetima“, „prosečnima“, „malograđanima“, „kukavicama“, a pojavili su se i komentari da profesor manipuliše studentima i koristi svoju popularnost.

Ne ulazeći u to ko je u pravu, pitali smo studente šta njima znači profesor i zašto ga podržavaju. Mina Ćirić, studentkinja četvrte godine dramaturgije, kaže za „Vreme“ da je prvo predavanje na prvoj godini fakulteta bilo baš kod profesora Ivana Medenice. „Postavio je visok standard, sećam se da smo svi posle tog predavanja komentarisali da tako zamišljamo da se ponašaju profesori tamo negde u inostranstvu. Bio je duhovit, jasan, precizan, zanimljiv. On nije predavao, on je razgovarao sa nama“, seća se Ćirićeva.

„Mi studenti stalno pričamo o profesorima, ali nikad se nije desilo da nam se mišljenja toliko poklope kao kad su u pitanju njegova predavanja i njegov odnos prema studentima. Medenica predaje celom fakultetu, a poznaje svakog od nas. Najbolji deo njegovog predavanja su vežbe na kojima nam pušta snimke predstava raznih svetskih produkcija koje u životu ne bismo videli da nam ih on nije pokazao. Za vreme tih snimaka, on razgovara sa nama o svim elementima predstave. On nas je naučio da razmišljamo o svakom detalju i da tumačimo pozorišni jezik. Međutim, njegova predavanja se ne ograničavaju samo na fakultet. Divno ga je videti u pozorištu zato što je uvek otvoren za razgovor i zanima ga šta mislimo o predstavi. Stvorio je odnos s nama u kome profesor nije on profesor, a mi studenti, već smo u pravom smislu kolege. Nije on ovakav odnos veštački gradio, već je to nešto što smo zahvaljujući njemu osetili da se podrazumeva. Svi smo deo jednog pozorišnog sveta koji smo možda još i više zavoleli zato što osećamo da ga on voli. Kad razgovaram o nekoj predstavi sa kolegama, često se provuče neki izraz, poređenje ili priča sa predavanja Ivana Medenice, i neko od nas, pomalo zaverenički, prokomentariše: ‘Medeničina deca’.“

Na pitanje zašto studenti vole profesora Medenicu, slično je odgovorila i Ivana Vraneš, studentkinja prodekan treće godine menadžmenta, predsednica Studentskog parlamenta. „Studenti vole prof. Medenicu jer je kvalitetan profesor – obrazovan, sistematičan, dosledan, predan i posvećen, i što je najbitnije, ceni naše mišljenje. Predavao mi je Istoriju svetskog pozorišta i drame I, ll, lll i lV.

Profesor Medenica je uvek na strani studenata. Prema studentima se ponaša kao prema kolegama – poštuje nas i uvažava. Osim gradiva koje nam je ispredavao do detalja, naučili smo da kritički razmišljamo, primenjujemo svoje znanje i argumentujemo svoj stav. Založili smo se za njega jer smatramo da Fakultet bez njega nije isti. Nama je čast što nam predaje i što uvek možemo da mu se obratimo i mislimo da bi Fakultet mnogo izgubio na kvalitetu ako bi profesor Medenica otišao. Što se tiče komunikacije sa profesorom – komuniciramo normalno, u toku predavanja uvek možemo da kažemo šta mislimo, da prodiskutujemo i razmenimo mišljenja. Funkcioniše i komunikacija mejlom, a i razgovori na hodniku nisu retkost“, objašnjava studentkinja Ivana Vraneš.

Jug Đorđević, student završne godine pozorišne i radio režije, smatra da je najveći adut koji profesor Medenica poseduje to što se njegov pogled na pozorište danas ogleda i u njegovim predavanjima i u odnosu sa studentima. „Naime, njegova predavanja su interaktivna, on često zna da preispita svoje metode i konstantno menja pristup u ispitivanju ne bi li našao model koji je najbolji za studente. Časovi Svetskog pozorišta i drame kod prof. Medenice su nešto što je imperativ kada na fakultetu treba da se čuje o nekim novim tendencijama i formama u pozorištu. Jako je važno shvatiti tu činjenicu, jer vam je to pored Bitefa jedini prozor u svetske tokove u Srbiji ako nemate dovoljno sredstava da posećujete festivale. Činjenica da je ta praksa počela sa Medenicom nam govori i o tome da su generacije mladih reditelja (koji su sada izgradili ozbiljne inostrane i domaće karijere) počeli da neguju svoje estetike neminovno pod uticajem tih predstava i rediteljskih etika koje su viđali na vežbama. Uskratiti jedan takav pristup mlađim generacijama, samo zato što imate status redovnog profesora je hibrid svoje vrste“, vatreno izjavljuje mladi reditelj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure