
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Da li će nezavisna kulturna umetnička scena Srbije ostati bez svoje kuće?
Dok Vlada Srbije ustupa korištenje zgrade Geozavoda u beogradskoj Savamali privatnoj firmi na 30 godina? Nekoliko desetina metara dalje od pomenute zgrade, nezavisni umjetnici se bore da ne budu istjerani iz „Magacina u Kraljevića Marka“, prostorija koje im je prije skoro deceniju Grad namjenio da u njima rade.
Zahtev za iseljenje im je poslao formalni vlasnik ovog prostora, Dom omladine Beograda, zato što zbog nedostatka kadrova i adekvatnih tehničkih i bezbjednosnih resursa nije u mogućnosti da obezbjedi kvalitetno odvijanje programa: „O tome smo zvaničnim putem obavestili naše programske partnere u Magacinu, detaljno obrazložili sve gorenavedeno i zatražili od njih da u primerenom roku od 15 dana oslobode ovaj prostor od stvari i lica kako bismo mogli da obavimo primopredaju i vratimo ovaj prostor nadležnom organu Grada“, navodi Dom omladine u saopštenju. U svetlu činjenice rušenja po Savamali, prirodno je što se sumnja da iza ovog objašnjenja postoje drugi razlozi.
Nezavisna kulturno-umjetnička scena je u ovom prostoru od 2007. godine, kad im je dat na korišćenje tada napušteni magacinski prostor izdavačke kuće Nolit. Trenutno po principu „otvorenog kalendara“ koristi ga više od 60 umjetničkih organizacija, a u njemu je tokom ove godine održano više od 1000 događaja (predstava, performansa, tribina, filmskih projekcija…), u prosijeku tri dnevno. Mnogi događaji uspješni i van zemlje, poput nacionalnog nastupa Srbije na Praškom kvadrijanalu, pripremani su upravo u „Magacinu“. Iako se sigurno pretpostavlja, naglasimo da su do svih postignuća umjetnici došli praktično bez budžeta i bez zaposlenih.
Kako bi skrenuli pažnju javnosti na problem, asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) organizovala je ovog ponedjeljka cjelodnevni program pod parolom „Sačuvajmo Magacin“ rekavši da se borba za otvoreni i dostupan prostor za nekomercijalnu, istraživačku, eksperimentalnu, kritičku kulturnu produkciju nastavlja.
Nekako baš u vrijeme programa, gradske vlasti su poručile umjetnicima da ne moraju još da se sele i da, iako će „Magacin“ formalno otići u ruke Sekretarijata za imovinsko pravne poslove, oni moći da nastave da rade na istom mjestu. Predsjednik Upravnog odbora NKSS-a Radomir Lazović reko je za „Vreme“ da im nije bitno da li će prostor biti u formalnoj nadležnosti Grada ili DOB-a, već da im je važno da se nastavi sa neometanim radom nezavisne scene. Čeka se na zakonsko rješenje problema kao i na garancije nadležnih da organizacije i umjetnici nezavisne scene neće biti u stalnoj neizvjesnosti da li će ovde gde oni sada rade zateći kafić ili porušeni prostor.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve