img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bitef

Ljubica Beljanski Ristić: Bitef Polifonija je četvrt veka nas

28. septembar 2024, 20:35 Sonja Ćirić
Jubilarna Bitef Polifonija
Copied

Sastavni deo Bitefa, Bitef Polifonija, ima 25 godina. Bilo je to vreme namenjeno pozorišnim umetnicima i njihovoj ulozi u radu s mladima, kao što će i biti i u buduće, priča Ljubica Beljanski Ristić zbog koje Bitef Polifonija i postoji

Bitef Polifonija je tradicionalni prateći program Bitefa, poznat kao Bitef za mlade. U utorak, 1. oktobra, počeće 25. put.

Ljubica Beljanski Ristić

Tim povodom, Ljubica Beljanski Ristić koja je osnovala Bitef Polifoniju, kaže za „Vreme“ da se „u poslednje vreme u programski tim kao autori, učesnici, organizatori i producenti Bitef Polifonije pojavljuju mladi saradnici koji su vršnjaci Bitef Polifonije. To je neverovatan doživljaj neposrednog suočavanja sa programskim vremenom kao živim bićem u njegovom trajanju kroz pogled na te mlade ljude, rođene kada je nastala Bitef Polifonija, koji stoje tu pred vama i sada udruženo sa Bitef Polifonijom kreću u avanturu novih stvaralačkih i istraživačkih izazova.“

Da nam bude bolje

Polifonija je nastala kako mladi, za razliku od odraslih, probleme ne bi rešavali nasiljem. Bilo je to u vreme neposredno nakon rata.

„Pre dvadeset i pet godina Bitef festivalu se, u njegovom 34-om izdanju sa sloganom Pozorište i zlo, pridružila prva Polifonija sa programom pod zajedničkim nazivom Umetnost za društvene promene – Igrom protiv nasilja“, kaže Ljubica Beljanski Ristić.  „Važno je istaći da je ovaj program bio namenjen pozorišnim umetnicima i njihovoj ulozi u radu s mladima u uslovima krize, sukoba, ratova…. Fokus je bio na osnaživanju kroz pozorište.“

Foto: Privatna arhiva
„Ispod neba“

„Cilj je bio ponovno uspostavljanje vrednosti i značaja saradnje u regiji, posebno u odnosu na prostore koji su bili zahvaćeni nasiljem, ratnim sukobima i izbeglištvom. Čvrsto se verovalo da kreativna aktivnost koja direktno angažuju mlade predstavlja napredan model pozitivnog društvenog i umetničkog eksperimenta, model koji obećava.“

Ljubica Beljanski priča da je „posle prvih deset godina postojanja, postalo očigledno da je Polifonija krenula putem otkrivanja, prezentovanja i praćenja ne samo novih pozorišnih tendencija u odnosu na ulogu pozorišnih umetnika u radu sa, za i od mladih, već da je kao prateći program Bitef festivala bilo više nego normalno i očekivano da jezikom umetnosti progovori o velikim i nimalo lakim temama vezanim za decu i mlade, njihovo odrastanje, probleme i dileme u odnosu na „ja, drugi, svet“ i nije bilo niti smo osećali da se smatra da to nije za decu. Čak naprotiv.“

Polifoni koncept

S druge strane, Bitef Polifonija je u veliki i poznat svet Bitefa unela „polifoni koncept i važnost i vrednost procesa otvorenosti za zainteresovane da se iz godine u godinu na razne načine aktivno uključuju u programe i prihvate postojanje pratećih programa koji u saglasju sa glavnim, grade i otvara nove prostore za mlade kao aktivne učesnike.“

„Traganje za polifonim konceptima u svetu igre, drame i pozorišta, postao je prepoznatljiv znak Bitef Polifonije, tih čudnih petlji koje ističu spajanje i preplitanje različitih oblasti, autora, profesija, generacija, društvenih kategorija, posebno tema iz života, često „gorućih“ i smatranih tabu temama.“

Ovogodišnji program jasno govori da je Polifonija ostala dosledna i  inicijalnoj ideji i konceptu sve ove godine, ali i da je tema nasilja i dalje oko nas.

Pitanja

Pod sloganom „Četvrt veka moći nemoći“ urednica programa Irena Ristić u uvodniku piše da Bitef Polifonija ponovo okuplja i prepliće glasove misleći na decu u ratu, prisećajući se polifonih metoda i pristupa koji su se tokom prethodnih decenija suočavali s ratom, tražili načine da se o ratu govori i da se sa njim izađe na kraj jezikom umetnosti i stvaranja a ne razaranja. Ističe kako su se polifoni tokovi uplitali katkad slučajno, možda i neočekivano, ali nikada bez osetljivosti da se spletovi prepoznaju i daljim delovanjem osnaže.

Postavlja pitanje: Deca u ratu. Mi u miru?!  Poziva na radionice, dijaloge i predstave koji će nas voditi u ovoj godini kroz ovo pitanje dok se spremamo za novih četvrt veka.

Iz ovogodišnjeg programa, predstava „Ne idi daleko“

Ljubica Beljanski Ristić podseća da je „prošlogodišnju dvadeset i četvrtu Bitef Polifoniju, svom težinom pritisnuo događaj koji je sve promenio i bitno uticao na sva naša ubeđenja i stavove u odnosu na iskustva i prakse verovanja da se neke stvari ne mogu desiti, Ali, desio se masakr u školi. Šok, neverica, pokušaji da se prevlada situacija, uglavnom su još više otežali sve. Bitef Polifonija se kroz metaforu „Dvorište, šuma, džungla“ otvorila za ta pitanja, za probijanja uvida o težini zadatka, mogućnostima delovanja i snage bez odustajanja – od fatalnih nesigurnosti do novih početaka.“

Program

Ovogodišnji program Polifonije ima samo sa samo dve predstave: Ne idi daleko Dečjeg pozorišta Subotica i Jedanaest košulja , ispitnu predstavu treće godine pozorišne režije u klasi profesora Egona Savina i Kokana Mladenovića.

Foto: Andrija Vukelić
„Jedanaest potkošulja“

Ali, kaže Ljubica Beljanski Ristić, zato ima „veći broj mogućnosti da se sretnemo jedni sa drugima, mi autori, učesnici, prijatelji i publika od prve do ove nove dvadesetpetogodišnje Bitef Polifonije, da više razgovaramo, preispitujemo i razmenimo pitanja, iskustva, razmišljanja i osećanja… Tako da ovogodišnja Polifonija jeste kraća u danima, ali je istovremeno šira i produbljenija u odnosu na međusobnu interakciju onih koji su je stvarali i onih koji je nasleđuju“.

 

 

 

Tagovi:

Bitef Polifonija Ljubica Beljanski Ristić Irena Ristić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure