img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Lamaizam i opančarstvo

20. јул 2005, 19:37 Dragan Ilić
Copied

Jelek, anterija i opanci… Folklor je na domaćim televizijama jedan od pouzdanih indikatora nacionalne homogenizacije. Devedesetih je odjednom postalo veoma bitno u svakoj od novih država-republika da gledaoci shvate kako je „naša“ nošnja kitnjastija i starija od „njihove“. Naši običaji su stariji, a oni drugi su se tek juče setili da su istorijski subjekt, iliti konstitutivni i državotvorni narod. Prvo bi se insistiralo na autohtonom jeziku, zatim na istoriji, posle bi se pojavile patriotske/domoljubne pesme i konačno stižemo do narodne nošnje. Crna Gora je u ovom trenutku, sudeći po TV CG, na tom putu, pa sam gledao višesatnu emisiju o istorijatu crnogorske nošnje. Ona je autohtona, a svojim bogatstvom je predstavljala istorijsku potrebu Crnogoraca da prkose Turcima. Đetići su odbijali da prihvate turske propise o odevanju (dressing code) za raju, već su kinđurenjem želeli da pokažu samosvest. Saznao sam da je nedavno ispravljena zabluda prema kojoj se Njegoš (a ko bi drugi) smatrao prvim crnogorskim stilistom. On je, navodno, svojim portretima prvi stvorio imidž slobodnog Crnogorca, pa su ga ostali glavari i serdari oponašali. Prema najnovijim dokazima istorijske nauke (moja omiljena fraza), nošnja seže u davnija vremena, do Crnojevića, a prema nekima čak do Balšića. Crna Gora je tada bila moćna evropska država koja je održavala bliske veze sa silama poput Mletačke Republike. Moram priznati da se tradicija modnog diktata zadržala i danas, kada je Milo postavio osnove savremenog izgleda političara, a serdari ga imitiraju. Umesto toka, kape i pojasa, danas su tu elegantna italijanska odela krojena po meri. Prigodni TV-program povodom 13. jula uveličala je i mala zastava CG u uglu ekrana. Eto, dakle, još jedne priče o samostalnoj CG, samo iz ugla mode.

U Srbiji je pitanje nošnje kao dela nacionalnog identiteta već istrošeno. Sada je to pitanje marketinga, pa je bilo zanimljivo videti razgovor sa Vericom Rakočević na TV Politici. Ona je u svojim modnim kolekcijama svetu predstavila redizajniran srpski opanak, pojas-tkanicu i kožuh-jelek. Prema rečima autorke, svetski modni eksperti i kupci oduševljeni su našom nošnjom. Ona im je dokazala da smo mi oduvek bili gospoda, samo su nas neki zli ljudi poslednjih godina prikazivali u svetu kao zločince i primitivne ubice.

Posebno sam se zamislio nad narednim projektom Verice Rakočević, jer je za sledeću kolekciju najavila spoj tibetanske i prizrenske mode. Kolorit je tibetanski, šare prizrenske, a inspiraciju je dobila na Kalenić pijaci u Beogradu. Potpuno sam siguran da će ovaj susret uroditi fantastičnim rezultatom, te da će novi stajling Željka Joksimovića biti budistički.

Sledeće sezone na našoj estradi svi će brijati glave, a pesme su nam ionako čiste mantre koje slave turbo–nirvanu.

Ko se ne menja – propada. Sa stanovišta stajlinga, poslednji skup SPS-a, održan u čast 15 godina stranke, delovao je prilično retro. Broj 15 ispisan balonima u bojama trobojke, poznati govornici uz rivajvl Vučele i puzeće distanciranje od Slobodana Miloševića. Otkako je Sloba u Hagu, oni se, prema vestima, stalno nešto distanciraju od Večitog Vođe, mada ja to nikako da primetim. Nema više gigantskih video-zidova koji su bili obeležje SPS kongresa, sala je polupuna (ili poluprazna, već kako tumačite), dok Ivica Dačić kara izdajnike biznismene koji su odleteli iz SPS-a. No, vratiće se oni kad im opet zamirišu pare.

Na kraju, Grand šou spektakl na Tašmajdanu, koji je uživo prenošen na Televiziji Pink. OK, znam da su u ovoj zemlji narodnjaci zakon, Exit je čudo od četiri dana godišnje, ali dupke pun Tašmajdan je pokazatelj stanja duha u zemlji. Dakle, nismo videli prvu ligu Grandovih zvezda, nastupali su debitanti pevajući pesme afirmisanih kolega. Bili su, recimo, Cecina dvojnica iz Berana i mnogi drugi estradni klonovi. Obični dečaci i devojčice kojima se sreća osmehnula prošli su pakao i blamažu na audicijama i sada su na korak od slave. Zamislite samo da neki demo bendovi sviraju obrade na prepunom Tašmajdanu. Nemoguće. Ova hiperprodukcija zvezda i zvezdica Granda govori nam da se ovde radi o snu koji je više od pevanja. U pitanju je najbrži put do uspeha, novca i statusa u Srbiji koji se matematički meri brojem fotografija u tabloidima. Prečica do raja, popularnost do jaja!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.јануар 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.јануар 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.јануар 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure