Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrović nije otvoren ni sad, povodom 110 godina od slikarkine smrti, kao što nije ni 2023, povodom 150 godina od njenog rođenja
Pre 110 godina, 3. aprila, kao ratna bolničarka Valjevske bolnice preminula je od pegavog tifusa Nadežda Petrović, velika slikarka koja je u srpsku umetnost uvela modernizam.
Decembra prošle godine završeni su radovi na rekonstrukciji Spomen-muzeja Nadežde i Rastka Petrovića, a ministar Nikola Selaković je tim povodom objavio da će za publiku biti otvorena u februaru.
Sad je april, a u Narodnom muzeju, koji baštini Spomen-kuću brata i sestre Petrović, kažu da su radovi u završnoj fazi, ali da ne znaju kada će publika moći da vidi postavku zaostavštine velike slikarke i velikog pesnika.
To je drugi jubilej Nadežde Petrović koji nije bio dovoljno veliki povod za konačno otvaranje njenog legata.
Prvi je bio novembra 2023. godine – 150. godina od rođenja Nadežde Petrović. Umesto da bude završena i otvorena, tada je tek počela obnova slikarkine kuće. Tadašnja ministarka kulture Maja Gojković je govorila da je početak radova na jubilej simboličan gest. Javnost je govorila da je to bila posledica pritiska medija.
O kući Petrovića
Porodičnu kuću u Ljubomira Stojanovića 25 i svu svoju zaostavštinu, darovala je Narodnom muzeju Ljubica Luković, sestra Nadežde i Rastka kako bi se u njoj otvorio Spomen-muzej.
Unutrašnjost
Da bi se stvorili uslovi za izlaganje, 1974. godine izvedeni su radovi prema projektu arhitekte Milana Pališaškog, a te godine je Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrović proglašen za spomenik kulture rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Naredne godine je, kao muzej u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu, Spomen-muzej je otvoren za javnost.
Zbog višegodišnje neupotrebe bio je u izuzetno lošem stanju. Spoljašnji zidovi su otpadali, krovna konstrukcija i oluci su zarđali, bile su rupe na plafonu, sa zidova je otpadao malter, a u nekim delovima su bile vidljive cigle.
Zatim je kao nebezbedan, zatvoren i 37 godina je propadao. Sad je renoviran, ali je još uvek zatvoren.
Fond Spomen-muzeja čine izuzetna dela Nadežde i Rastka Petrovića – trideset Nadeždinih kapitalnih likovnih ostvarenja, sedam akvarela Rastka Petrovića, njegova biblioteka, gramofonske ploče i putopisni filmovi, važna rukopisna građa Ratka Petrovića, dela ključnih protagonista istorijskih avangardi poput Pikasa, Кislinga, Modiljanija, Ernsta i drugih, kao i inspirativni umetnički predmeti različitih namena, estetskih i upotrebnih vrednosti, uz etnološke predmete koji pripadaju kulturama afričkih i američkih naroda.
Svi eksponati iz ovog Spomen-muzeja čuvaju se u depou Narodnog muzeja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!