
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Nije važno da li je knjiga ikad bila pozajmljena iz biblioteke, njen autor će dobiti nadoknadu na osnovu autorske tarife samo zato što je član OORP-a. Ovo je jedna od nelogičnosti odluke po kojoj biblioteke treba da plate OORP-u to što pozajmljuju knjige
Tribina „Stavljanje van snage – tarife ili biblioteke“ koja je u utorak održana na Sajmu knjiga, znatno je rasvetlila suštinu neverovatno velikog problema koji je nametnut javnim bibliotekama. Tribinu je organizovalo Bibliotekarsko društvo Srbije.
Reč je o spornoj zakonskoj regulativi koja će od 1. januara 2025. obavezivati biblioteke u Srbiji da za svako pozajmljeno delo plate 15 dinara na ime autorskih i prevodilačkih prava.
Bez posebnog budžeta
Ti propisi su usklađeni sa zakonodavstvom EU, oni omogućavaju autorima da ostvare svoja autorska prava, i to je sve u redu. Nije u redu što je zakonodavac, u nameri da pomogne autorima da ostvare svoje pravo, ugrozio biblioteke.
Jer, biblioteke neće dobiti poseban budžet za plaćanje te autorske tarife, niti imaju svoj budžet – novac od godišnje članarine koju naplaćuju od članova ne ostaje bibliotekama već ide lokalnoj samoupravi. Preostaje im jedino godišnji budžet koji dobijaju od osnivača, a koji im je potreban za kupovinu novih knjiga, organizaciju programa, izdavačku delatnost – za rad.
Članstvo
Autorskom tarifom bavi se Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava u Srbiji (OORP) osnovana pri Zavodu za zaštiti intelektualne svojine. Član ove organizacije može da postane svako ko je u poslednjih pet godina objavio dve knjige od kojih je jedna prošla katalogizaciju.
U OORP će se slivati novac od svih pozajmljenih knjiga bez obzira da li su njihovi autori savremeni ili preminuli, domaći ili strani. Zakonski nije rešeno kome će OORP poslati autorsku tarifu za, recimo Šekspirova dela ili bilo kod drugog preminulog autora.
Kako je rečeno na pomenutoj tribini, radi se o 190.000 evra.
OORP će taj novac raspoređivati svim članovima svoje organizacije. Znači uopšte nije potrebno da je vašu knjigu neko pozajmio iz biblioteke, bitno je samo da ste član OORP-a. Takođe nije bitno ni da li ste napisali knjigu koja je dobila Nobelovu nagradu, ili ste objavili samizdat brošuru o na primer escajgu.
Peticija
Ako ne ispune svoju obavezu prema OORP, biblioteke će dobiti sudsku tužbu.
Bibliotekarsko društvo Srbije je pokrenulo peticiju kojom traži ukidanje ove tarife. Premijera Miloša Vučevića su već obavestili o ovom svom problemu mejlom a zatim i zatim su mu poslali i dopis poštom. Čekaće do kraja sledeće nedelje, pa će mu ponovo poslati dopis, potpise peticije, i pisma podrške inostranih organizacija.
Takođe, neki članovi tarife su u koliziji sa Zakonom o bibliotečkoj i informacionoj delatnosti, pa će tražiti proveru ustavnosti odluke po kojoj je doneta autorska tarifa. Takođe će ispitati i legitimitet organizacije koja utiče na njihov rad.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve