Znanja i veštine slikanja i oslikavanja predmeta sa izraženim prikazima narodnog života, ruralne sredine i svakodnevnice, koje se razvilo u Kovačici tridesetih godina 20. veka, Kovačičko slikarstvo, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je 3. decembra na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, javilo je Ministarstvo kulture Srbije.
Kovačičko naivno slikarstvo je 2012. godine upisano u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, a odnosi se na znanja i veštine slikanja i oslikavanja predmeta sa izraženim prikazima narodnog života, ruralne sredine i svakodnevnice, koje se kao osobena forma naivne umetnosti razvija u mestu Kovačica tridesetih godina 20. veka – piše u saopštenju Ministarstva.
Iz Kovačice slikarstvo se proširilo i na druga mesta, pre svega u AP Vojvodini, kao što su Padina, Aradac, Vojlovica, Pančevo i druga, a u drugoj polovini 20. veka dobija široku nacionalnu i međunarodnu vidljivost.
Ministarstvo naglašava da je „upis Kovačičkog naivnog slikarstva na Uneskovu Reprezentativnu listu, značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji ’živog nasleđa’ Srbije“.
Srbija do sada ima upisano pet elemenata na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa: Porodična slava (2014. godine), Kolo, tradicionalna narodna igra (2017. godine) Pevanje uz gusle (2018. godine), Zlakusko lončarstvo (2020. godine) i Društvene prakse i znanja u vezi sa pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice (2022. godine).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Koncert: Beogradska filharmonija sa Gidonom Kremerom
U zemlji koja naizgled nimalo ne mari za visoke umetničke vrednosti (niti vrednosti uopšte), ovakva vrsta odanosti, posvećenosti, upornosti i, slobodno možemo reći, fanatizma, dok se napolju bukvalno sručuje biblijski potop – tera na ozbiljno razmišljanje
U Boru su u toku 15. „Dani knjige“. Gosti i razgovori sa njima, izložbe, ali i bibliotekari koji osmišljavaju raznovrstan i prijemčljiv program, razlog su popularnosti ove manifestacije
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!