Znanja i veštine slikanja i oslikavanja predmeta sa izraženim prikazima narodnog života, ruralne sredine i svakodnevnice, koje se razvilo u Kovačici tridesetih godina 20. veka, Kovačičko slikarstvo, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je 3. decembra na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, javilo je Ministarstvo kulture Srbije.
Kovačičko naivno slikarstvo je 2012. godine upisano u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, a odnosi se na znanja i veštine slikanja i oslikavanja predmeta sa izraženim prikazima narodnog života, ruralne sredine i svakodnevnice, koje se kao osobena forma naivne umetnosti razvija u mestu Kovačica tridesetih godina 20. veka – piše u saopštenju Ministarstva.
Iz Kovačice slikarstvo se proširilo i na druga mesta, pre svega u AP Vojvodini, kao što su Padina, Aradac, Vojlovica, Pančevo i druga, a u drugoj polovini 20. veka dobija široku nacionalnu i međunarodnu vidljivost.
Ministarstvo naglašava da je „upis Kovačičkog naivnog slikarstva na Uneskovu Reprezentativnu listu, značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji ’živog nasleđa’ Srbije“.
Srbija do sada ima upisano pet elemenata na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa: Porodična slava (2014. godine), Kolo, tradicionalna narodna igra (2017. godine) Pevanje uz gusle (2018. godine), Zlakusko lončarstvo (2020. godine) i Društvene prakse i znanja u vezi sa pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice (2022. godine).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!