Nagrade
Da li se zaboravilo na nagradu „Žanka Stokić“ koju je inicirala Mira Stupica
Proglašenje dobitnice nagrade „Žanka Stokić“, koja je najveće priznanje za glumice, kasni godinu dana. Organizatori nemaju odgovarajuće objašnjenje
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Nadležni ćute o detaljima ničim izazvanog iseljenja biblioteke „Fontana“ na Novom Beogradu, ili, ako hoćete, ponašaju se kao da je to najnormalnija stvar na svetu.
Jasmina Ninkov, direktorka Biblioteke grada, krovne beogradske biblioteke, nije odgovorila na pitanja „Vremena“, koja bi, osim celovite priče, otklonila sumnju da je biblioteka, koja je od javnog interesa, uklonjena radi nečijeg privatnog.
Da se biblioteka iseljava, podsetimo, obnarodovao je Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“. Po njima, zuaposleni su došli na posao, i zatekli kutije u koje je trebalo da spakuju knjige.
„Vremenu“ je kasnije iz Biblioteke grada stiglo saopštenje da se „Fontana“ seli u novi prostor u ulici Narodnih heroja 13, da je novi prostor „zbog neposrednog prilaza sa ulice i zbog kvadrature adekvatniji od prethodnog koji se nalazio na drugom spratu Tržnog centra Fontana“, kao i da se selidba „realizuje na osnovu zahteva Biblioteke, uz saglasnost osnivača.“
Napomena: biblioteka „Fontana“ se nalazila na prvom spratu kulturno-trgovačkog centra „Fontana“ (tržni centar nije pravilan naziv) a ne na drugom kao što piše u saopštenju Biblioteke grada, zato što centar ima samo jedan sprat.
U ulici Narodnih heroja na broju 13 su bile mesarnica i prodavnica prehrambene robe i njihov prostor je sada ispražnjen. Zaključane su, pa se ne vidi koliko su velike. Do njih se ne dolazi sa ulice kao što piše u saopštenju Biblioteke grada, već je potrebno preći otprilike isto onoliko stepenica koliko i do nekadašnje biblioteke „Fontana“. Istina, moguće je ući i sa parkinga, koji nije na ulici. Prostori nisu useljivi.
Uobičajeno je a i logično da kad se neko seli, prvo osposobi prostor u koji će se useliti pa tek onda izađe iz postojećeg prostora. U ovom slučaju biblioteka „Fontana“ je samo iseljena, a ne zna se kad će početi da radi.
Godine 2007. biblioteka „Fontana“ je preuređena, i tom prilikom dobila je namenske police od drveta i metala rađene po meri. Ne zna se da li će te police odgovarati i novom prostoru, a ne zna se ni gde su sad.
U vreme socijalizma svaki kvart Novog Beograda imao je svoju biblioteku. Sad ih ima pet: centralna „Vuk Karadžić“, „Marija Ilić Agapova“, između te dve je mala udaljenost, zatim „Bežanija“, „ Sava“ i „Meša Selimović“. Na sajtu centralne biblioteke ih je više, zato što nisu obrisane one koje ne rade.
Očekivali smo da će Jasmina Ninkov, kao nadležna i odgovorna za sve beogradske biblioteke, biti voljna da objasni detalje koji nedostaju u ovoj priči. S obzirom da u pomenutom saopštenju „Vremenu“ piše da je „Fontana“ iseljena na osnovu zahteva Biblioteke grada uz saglasnost osnivača Grada Beograda, pitali smo da li je „Fontani“ o tome upućen dopis, i kad. Prema informacijama iz Sindikata „Nezavisnost“, „preko noći je došla naredba“ da se knjižni fond spakuje a nameštaj razmontira, što znači da zaposlenima niko ništa nije javio.
Pitali smo i da li je Biblioteka grada inicirala selidbu na zahtev zaposlenih u „Fontani“, ili je to učinila samoinicijativno. Koliko je poznato, osim stepenica, prostor biblioteke „Fontana“ je u svakom pogledu odgovarao nameni.
Pitali smo gde su sada knjige biblioteke „Fontana“, zatim da li je novi prostor useljiv, kada će biblioteka „Fontana“ početi da radi.
Pitali smo i ko će se useliti tamo gde je do pre neki dan bila biblioteka „Fontana“. Iko gospođa Ninkov nije nadležna da odgovori na ovo pitanje, malo je verovatno da ne zna odgovor.
Proglašenje dobitnice nagrade „Žanka Stokić“, koja je najveće priznanje za glumice, kasni godinu dana. Organizatori nemaju odgovarajuće objašnjenje
Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini
Rediteljka Sanja Mitrović u svojoj postavci komada u Ateljeu 212 uvodi novu metaforu koja je kompatibilna sa metaforom zemlje, a to je šuma. Šuma raste iz zemlje, a korenje drveća drži tlo i sprečava da nastane klizište. Šuma je i kompleksni ekosistem pun predatora i njihovih žrtava koji uništava najveći predator na Zemlji – sam čovek. Simbolički gledano, šuma predstavlja i našu podsvest, sve ono što je zapreteno i opasno
Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao
Zejlijanov Ripli čitavim se tokom priče zadržava isključivo na tački svojevrsne odmazde prema eksponentima više klase, što i jeste mračna postavka znana iz knjiga iz tog serijala Patriše Hajsmit, a čime jeste zadržan izvoran ideološki okvir koji je zadala autorka, a ona je poželela da u slučaju svog Toma Riplija pokuša da kod čitalaca izmami saosećanje prema liku koji tako nešto načelno svakako ne zaslužuje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve