„Kiklop“ je knjiga jugoslovenskog a zatim hrvatskog pisca Ranka Marikovića koju treba čitati onda kada postoji stvarna opasnost od požara. Nedavno ju je objavio beogradski „Kontrast“
Posle dvadeset godina, u Srbiji je opet objavljen „Kiklop“ Ranka Marinkovića, nekada jugoslovenskog a sada hrvatskog pisca. Objavio ga je „Kontrast“ u biblioteci „Balkanon“, jedan od nedovoljnih srpskih izdavača koji objavljuje hrvatske pisce.
Ko zna zašto je to tako, ne treba ga ubeđivati, a ko ne zna, sad ima priliku da otkrije ako to želi. Podsetimo samo da je „Kiklop“ dobio Ninovu nagradu jednoglasnom odlukom žirija u kome su bili (vredi se podseti se ovih imena): Miloš I. Bandić, Velibor Gligorić, Borislav Mihajlović Mihiz, Muharem Pervić, Eli Finci i Petar Džadžić.
U predgovoru, objašnjavajući zašto „Kiklop“ može biti važan savremenom čitaocu, Vladan Bajčeta navodi da mu „može pomoći da jasnije artikuliše vlastite misli i osjećanja povodom opšteg stanja u kome se svijet zatekao, može ga podstaći da preispita etičke i filozofske pretpostavke kojima premjerava stvarnost i sopstveno iskustvo, može mu pružiti utočište u komičkoj vedrini koja ne nestaje sa zemlje ni u trenucima sveopšteg civilizacijskog pomračenja.“
Najzad, kaže Bajčeta, „može mu dati vrhunski estetski doživljaj, jer je riječ, nadasve, o velikom romanu koji se uvijek, kako kaže jedan Marinkoviću blizak autor, „piše samo kada kuća gori“. Zato se može reći i da se takvi romani čitaju onda kada postoji stvarna opasnost od požara.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi
Austrijska me književnost u svom gravitacionom polju drži hrabrošću i estetski vanredno moćnom sposobnošću da se produktivno suoči s mitom o sebi kao “Hitlerovoj žrtvi”
Uprava Narodnog pozorišta odbila je da se na Velikoj sceni dodeli nagrada „Vitez poziva“ i time otvoreno proglasila da je Narodno pozorište, barem dok njime vlada Dragoslav Bokan, isključivo naprednjačko
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!