img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam – Proširenje pešačke zone Knez Mihailove ulice

Kažnjavanje pevca

06. april 2016, 14:23 Tanja Jovanović
foto: marko rupena
Copied

Nepoznati počinioci su prošlog vikenda u Beogradu granitnim kockama oštetili novopostavljenu česmu kod popularne kafane "Pevac". Česma je postavljena u sklopu uređenja ovog dela grada i proširenja pešačke zone po projektu koji je davno načinio arhitekta Branislav Jovin

Lapidacija ili kamenovanje je kažnjavanje za najteža krivična dela, veleizdaju, ubistvo roditelja, preljubu. Upražnjavali su ga gotovo svi narodi u starom veku, Grci, Rimljani, Jevreji, Persijanci, Egipćani. Krivca su obično izvodili izvan grada, simbolizujući tako njegovo isključenje iz zajednice, kamenje su bacali svi prisutni, a gomila pod kojom je krivčev leš završio smatrala se mestom prokletstva. Javno kamenovanje se i danas izvršava po zakonima nekih zemalja (Pakistan, Saudijska Arabija, Sudan, Somalija, Avganistan).

Kamenovanje krajem prošle nedelje u centru Beograda nije izazvalo uznemirenje građana. Meta je bila novopostavljena česma kod kafane „Pevac“, na raskrsnici ulica Cara Lazara, Vuka Karadžića i Gračaničke. Doduše, česma koja je proglašena fontanom i ruglom izazivala je polemike i pre postavljanja, a suprotstavljene strane bile su gradska vlast sa jedne strane i deo javnosti aktivan na društvenim mrežama i u tabloidima sa druge. Ali priča oko česme počela je mnogo ranije.

KAKO JE ZAMIŠLJENO: Pešačka zona oko ulice Kneza Mihaila deo je projekta izgradnje metroa koji je početkom sedamdesetih inicirao tadašnji gradonačelnik Beograda Branko Pešić, formiravši u okviru Zavoda za izgradnju grada sektor za metro, čiji je rukovodilac bio arhitekta-urbanista Branislav Jovin. U okviru rada na projektu „Beogradski metro“, Jovin je potpisao i rekonstrukciju centra grada u pešačku zonu.

Da podsetimo, Jovin je jedan od najpoznatijih urbanista Beograda, projektant Mostarske petlje, za koju je dobio Oktobarsku nagradu, Savskog keja preko puta Kalemegdana, za koji je dobio drugu Oktobarsku nagradu, zgrade Urbanističkog zavoda i mnogih drugih arhitektonsko-urbanističkih rešenja. Sada je aktivni član nezavisne naučno-umetničke asocijacije Akademija arhitekata Srbije, koja kao deo svojih aktivnosti ima i „postavljanje pitanja i traženje odgovora ključnim problemima arhitekture“; Jovin se kao njen član angažovao u diskusijama oko Mosta na Adi, regulacije Bulevara kralja Aleksandra i Beograda na vodi, čiji je bio protivnik.

Dobra zamisao popločavanja ulica bila je sastavni deo projekta po kojem bi Beograd dobio metro po evropskim standardima, a njegov uži centar bio pretvoren u pešačku zonu. U okviru projekta popločana je Knez Mihailova i još nekoliko bočnih ulica, a izvedeno je nekoliko fontana na Trgu Republike i Delijska česma kod Filozofskog fakulteta. Autor projekta uređenja Knez Mihailove je Branislav Jovin.

Arhitekta Jovin u razgovoru za „Vreme“ podseća da se pešačke zone u gradovima šire i rade u isto vreme kada i metro: „Ali to je kod nas naglavačke. Kad izgradite metro, u centar se više ne dolazi automobilom, i tada je moguće graditi pešačke zone. Ovde je obrnuto, najpre pravimo pešačku zonu, a metroa nema. Prilikom rekonstrukcije ulica, najmanji udeo u investiciji je zamena pločnika, a najvažniji deo posla je zamena infrastrukture, instalacija… Kao posledica rekonstrukcije Knez Mihailove, koja je pretvorena u pešačku zonu 1988. godine, i uvođenja toplovoda, mi smo zatvorili 24 kotlarnice, što je povećalo kvalitet života građana, i to je i smisao celog posla“, kaže Jovin. „Nažalost, gradske vlasti su u jednom trenutku odustale od izgradnje metroa u korist tramvaja, sećate se projekta ‘Tramvajem u 21. vek’, isto važi i za ovu vlast, taj nadzemni metro o kome oni govore je isto što i niskopodni tramvaj.“

Jovin još kaže da se posle Knez Mihailove stalo sa realizacijom ovog posla, nastavljeno je 2000. i od tada pa do 2012. urađeno je oko 80 odsto popločavanja okolnih ulica. Aktuelna gradska vlast je nastavila započeto, uradivši Ulicu Vuka Kara-džića, sada i Cara Lazara. Ostao je još Obilićev venac.

PROBLEM: Naprednjačka gradska vlast, isto kao i prethodna, izbegava objavljivanje javnih konkursa za idejna rešenja nekih poslova koji su im u planu. Radije koriste već postojeća rešenja koja su pobedila na konkursima pre dve ili tri decenije. To važi za proširenje pešačke zone, ali i za Cvetni trg, Vračarski plato, Terazijski plato, Trg Slavija i još neka. Konkursi koji su dobili pobednike posle 2000. nisu izvedeni, jedan od njih je Galerija na Trgu Republike, za vreme mandata gradskog arhitekte Đorđa Bobića ili „Savski oblak“, idejno rešenje japanskog arhitekte Sou Fudžimotija, koje je trebalo da poveže savsko pristanište, Beton halu i Kalemegdan, u vreme gradskog arhitekte Dejana Vasovića.

Tako se i uređenja prostora kod „Pevca“ realizuje po projektu od pre više od trideset godina. Po idejnim crtežima iz osamdesetih godina 20. veka, arhitekta Jovin je na toj pjaceti, na raskrsnici ulica Cara Lazara, Vuka Karadžića i Gračaničke, predvideo česmu, naravno u duhu tadašnje, postmoderne estetike. Kako do izvođenja nije došlo, arhitekta je svoje ideje o česmi razrađivao u Herceg Novom (2001) i Trebinju (2002). Nastavkom popločavanja Beograda ponovo biva aktualizovano pitanje česme, ali arhitekta Jovin nije želeo da razradi novo rešenje, tako da se ostalo kod prvobitnog rešenja, koje se idejno naslanja na Delijsku česmu, kako po materijalu (prilepskom mermeru) tako i estetski.

U noći između 2. i 3. aprila, još nedovršena česma je oštećena tako što su na nju bacane granitne kocke. Na naše pitanje o prošlonedeljnoj huliganskoj intervenciji na njegovom radu, Jovin kaže: „Isto se desilo sa Delijskom česmom u Knez Mihailovoj 1987. godine, kada je nekoliko dana posle otkrivanja bila ižvrljana grafitima. Očistili su je i to se nije ponovilo“, kaže Jovin. „Ovo je ista stvar. Ko zna ko je to uradio? Meni se jedino tu ne sviđa što je priča oko te česme ispolitizovana. Oštećenje ćemo nekako da saniramo.“

Da li je to čin huliganizma ili su građani kamenovanjem česme izrazili protest zbog aktuelne gradske vlasti, starog urbanističkog rešenja ili blještavo bele boje kamena, odnosno da li je problem estetika ili politika, ne znamo. To su svakako teme za razgovor, a ne za kamenovanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure