Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Srpski film „Karmadona“ bio je deo Međunarodnog filmskog festivala u Torontu (TIFF), i to, sudeći po medijima, bio je vrlo zapažen.
„Karmadona“ je debitantski film Aleksandra Radivojevića, i u Torontu je imao svetsku premijeru u programu Midnight Madness, u rasprodatoj Sali Royal Alexandet Theatre.
„Karmadona“ je psihodelični horor-triler i satirična distopijska parabola o trudnici Jeleni (Jelena Đokić) koja, uz pomoć misterioznog Glasa (Sergej Trifunović) sa bluetooth slušalice, postaje oružje u ratu protiv sistema koji je oblikovao njen i svet oko nje. To je film za generaciju kojoj je telefon zamena za Boga, a trudnoća čak i izuzetni politički čin.
TIFF je film opisao rečima: „Bog je stvaran – i veoma nezadovoljan čovečanstvom.“
Portal Rotten Tomatoes naglasio je da „Karmadona“ uspešno balansira šok i pristupačnost, dok je Bloody Disgusting istakao da film „donosi krvavu raskoš, ali istovremeno pruža i prepoznatljive trilerske užitke“.
Foto: Promo/ Andrijana Cvijanović Medigović, DigimediaJelena Đokić u filmu „Karmadona“
Više filmskih portala naglašava ubedljivu ulogu Jelene Đokić koju nazivaju „fantastičnom“ i „magnetičnom“. Ističući upravo njenu rolu, Cinema Chords navodi da Radivojević ne koristi metafore i da je njegov film direktan sud bez kompromisa:
„Kako Jelena postepeno izvršava svoje zadatke, film istražuje duhove religije i isprazne idole pop kulture, umešavši iskrivljenu budističku filozofiju, nihilističku kosmologiju i oštre kritike vremena preplavljenog medijima. Njeno putovanje kulminira grotesknom spektaklom rijaliti televizije smeštenom u sanatorijumu, čija figura predstavlja najčistiji simbol kulturnog propadanja.“
Glumačku ekipu filma čine i Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar, Branislav Jevtić, Jovo Maksić..
„Karmadonu“ je samostalno proizvela srpska filmska kuća Digimedia producenta Predraga Popovića, u saradnji sa producentom Milošem Đukelićem. Nakon „Izleta“ Nenada Pavlovića i „Iza osmeha“ Marka Đorđevića, „Karmadona“ je treći film koji je Digimedia u protekle dve godine snimila vlastitim sredstvima.
Nakon Toronta, „Karmadona“ će biti prikazana i na festivalima u Parizu, Sidneju, Njujorku, Lisabonu, Sitgesu, i Varšavi. Iako nije najavljeno, trebalo bi očekivati da će stići i do Festa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka članova Odbora Bitefa da odbiju predstavu Mila Raua zbog njegovog govora na prošlogodišnjem otvaranju festivala nije umetnička, nego moralno-politička. I upravo zato je duboko neetična
Osamsto godina od rođenja Tome Akvinskog (1225–1274)
Novina etičke koncepcije Tome Akvinskog sadržana je i u činjenici kako u njoj ima mjesta i za “nekršćansku”, laičku etiku koja čovjeka (pri)vodi dobru, ali sama po sebi nije dovoljna za ostvarenja vječnog spasenja. Za to je potrebna Božja milost, kojom se usavršavaju “teologijske” vrline: vjera kao natprirodni dar, nada koja nas nosi optimizmom i energijom i ljubav, najveći i najljepši dar kojim je Bog podario čovjeka
Danas se u novinarstvu retko sreće ličnost takve svestranosti i dubine znanja kakvo je posedovao Teofil Pančić. Nosio je u sebi renesansnu radoznalost i životnu radost. “Bez kulture nema slobode”, napisao je u jednom članku, pa nastavio: “Sloboda ne proizlazi iz puke borbe za opstanak, već iz sposobnosti da reflektujemo sami sebe, da se raspravljamo, smejemo, sanjamo”
Istina je da meni niko nikada neće valjati. Kada se bude desila promena, ja ću opet krenuti u akciju. Nisam siguran ni za one prethodne pobede da li su se ikada potpuno ostvarile. Zato je “Pobednik” na Kalemegdanu tu da nas stalno opominje da je pobeda utopija, ali utopija kojoj stalno treba težiti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!