img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

JUBILEJ GALERIJE REMONT

Kapital iskustva

15. mart 2001, 19:27 Danijela Purešević
Copied

Remont je odigrao važnu ulogu na likovnoj sceni postajući jedan od nezaobilaznih gradskih punktova

KREATIVNA AVANTURA: Izložbeni prostor u Tržnom centru na Trgu Republike

Nezavisna umetnička asocijacija Remont, koja je krajem februara proslavila rođendan, osnovana je oktobra 1999. godine, dok je svoj izložbeni prostor otvorila pre godinu dana. Dakle, u teškim i opskurnim vremenima, kada je represija nad svim delatnim sferama ulazila u kulminativnu fazu, Remont se upustio u kreativnu avanturu neizvesnog ishoda. Primarna težnja Nezavisne umetničke asocijacije Remont, čiji je inicijator i spiritus movens istoričarka umetnosti Darka Radosavljević, bila je da izvrši određene remontne zahvate na oronulim pogonima lokalne likovne scene. Od samog početka delovanja osnovni proklamovani ciljevi ticali su se pospešivanja povezanosti rasutih delova i činilaca aktuelne likovne scene, intenziviranja razmene informacija, uspostavljanja kontakata i razmene sa svetskim likovnim centrima, ali i predstavljanja stvaralaštva naših umetnika koji su tokom devedesetih godina napustili zemlju i čiji je rad ovde malo poznat… No, žestok intenzitet i kvalitet programskog delovanja Remonta u godini prvoj ukazuju da su planirane norme čak premašene. Tokom proteklih godinu dana Remont je ostvario više od 30 programskih jedinica – izložbi, promocija, prezentacija, video projekcija, gostovanja, akcija. Kulminativnu tačku predstavljalo je letošnje gostovanje kultnog ruskog umetnika Olega Kulika u Beogradu, ali su od velikog značaja i izložbe mladih bugarskih umetnika Ive Mudova i Desislave Dimove, kasnije i Lučezara Bojadžijeva, zatim, Tanje Ostojić, beogradske umetnice koja već nekoliko godina izlaže i radi širom Evrope, itd.

DRUGAČIJA RECEPCIJA: Posebno značajan segment aktivnosti Remonta predstavlja izdavačka delatnost. Sredinom oktobra prošle godine promovisano je CD rom izdanje pod nazivom Virtual Exhibition. Reč je o grupnoj virtualnoj izložbi umetnika, učesnika i članova Asocijacije, čiji su radovi koncipirani i osmišljeni upravo za medij CD roma – što je ujedno i prvi umetnički projekat tog tipa ostvaren u našoj sredini. Pored celina koje sadrže informacije i dokumentaciju o delovanju i koncepciji Remonta, promo filma, zatim, dela sa interaktivnim biografijama umetnika i članova Asocijacije, samu srž izdanja čine radovi šesnaest jugoslovenskih autora mlađe i srednje generacije: Jovana Čekića, Branka Pavića, Milete Prodanovića, Ere Milivojevića, Uroša Ðurića, Stevana Markuša, Dragane Žarevac, Saše Rakezića, Saše Markovića, Mihaela Milunovića, Tanje Ostojić, Valentina Tomića, Žane Poliakov i drugih. Ostvareni u rasponu od sasvim svedenih digitalnih audio-vizuelno-tekstualnih zapisa, do veoma složenih interaktivnih ostvarenja, svi radovi jesu referentni stvarnosti i okruženju, tako da poseduju u različitoj meri eksplicitne ili implicitne komentare i umetničke interpretacije dešavanja iz naše recentne prošlosti ili pak različito formulisane lične iskaze i reakcije na proživljena iskustva. Virtual Exhibition je ovdašnju publiku suočila sa zahtevima drugačije recepcije i komunikacije sa umetničkim delom, dok su inostranoj publici, koja je takođe ciljna grupa ovog izdanja, ovim putem otkriveni neobični kreativni potencijali i specifičnosti jednog segmenta naše aktuelne likovne scene. Ali, to nije sve. Krajem protekle godine objavljen je i prvi broj art magazina „Remont“. Ovaj dinamičan i nepretenciozan tromesečnik sadrži informacije o delovanju Remonta ali i i niz vesti, beleški, prikaza, komentara, prevoda, teoretskih tekstova, intervjua koji se tiču relevantnih dešavanja na lokalnoj sceni, kao i delovanja naših umetnika u sklopu internacionalne art scene.

„Remont je, po meni, odigrao jednu važnu ulogu na sceni, pokazao je da se u suludim uslovima ipak može nešto raditi. Postao je i jedan od važnijih gradskih punktova, kao i mesto na kome se zainteresovani obraćaju za informacije. Počeli su da svraćaju strani novinari, čak i kustosi, da se raspituju, traže kontakte sa umetnicima. Takvog mesta ranije nije bilo. Sve što je do sada urađeno, pogotovo projekti u pripremi, pokazuje da je ovakav punkt potreban u našoj sredini“, glasi neposredno zapažanje Darke Radosavljević.

ISTRAŽIVANJE SLIČNOSTI: Bogatiji za kapital proživljenih iskustava i ostvarenih programa, kao i dobar feed–back uspostavljen sa publikom i javnošću, u godinu drugu Remont je ušao još žešćim tempom. Nesumnjivo je da će tom godinom dominirati nedavno promovisan projekat Remont Review koncipiran kao preispitivanje i rekapitulacija beogradske umetničke scene 90-ih, gde će serijom od 12 izložbi biti predstavljeni radovi 40-ak beogradskih umetnika koji su obeležili 90-te. Ovaj projekat, koga su koncipirali likovni kritičari Darka Radosavljević, Jasmina Čubrilo i Stevan Vuković, biće praćen nizom tematskih razgovora i u krajnjoj instanci pretočen u CD rom izdanje. Pored niza izložbi i projekata koji se nalaze u planu za godinu drugu, između ostalog, Remont priprema CD rom Vurtual exhibition II, kao i dva izdanja publikacije Balkan Umbrella – u okviru prvog Beograd/Zagreb, čija je tema „Kultura-Mediji-Politika“, istražuju se sličnosti, razlike i specifičnosti aktuelnih likovnih scena dva grada koja su nekada egzistirala u istoj zemlji; drugi broj, Beograd/Sofija, sa temom „Umetnik kao individua i društvo“, traga za identitetima i bliskim iskustvima likovnih scena dvaju centara.

U vremenima kada je Remont otpočeo svoje delovanje bio je jedini specijalizovani punkt savremene likovne umetnosti u Beogradu koji je imao kontinualnu izložbenu delatnost. U periodu posle 5. oktobra stvari su se promenile – reaktivirano je više centara i institucija čija je delatnost bila zaleđena, ometana, usmerena na gerilski rad, što gradi pozitivnu klimu konkurentnosti i višeglasja. Dilema da li je Remont moguć je razrešena. Trenutno – Remont je u toku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

31.oktobar 2026. S. Ć.

Novi zahtevi za smenu čelnih ljudi u kulturi

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Kultura i nauka: Svakog dana po nekoliko zahteva za ostavkom

Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Zašto je organizovanje svog prvog festivala, Grad Niš poverio preduzetničkoj radnji

Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Glumci traže ostavku Ljubiše Ristića

Kultura

30.oktobar 2026. I. M.

„Čišćenje dvorišta“: Glumci Ateljea 212 traže ostavku Ljubiše Ristića

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas

Kultura

29.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Kako Filmski centar Srbije upravlja državnim novcem?

Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure