
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Remont je odigrao važnu ulogu na likovnoj sceni postajući jedan od nezaobilaznih gradskih punktova
Nezavisna umetnička asocijacija Remont, koja je krajem februara proslavila rođendan, osnovana je oktobra 1999. godine, dok je svoj izložbeni prostor otvorila pre godinu dana. Dakle, u teškim i opskurnim vremenima, kada je represija nad svim delatnim sferama ulazila u kulminativnu fazu, Remont se upustio u kreativnu avanturu neizvesnog ishoda. Primarna težnja Nezavisne umetničke asocijacije Remont, čiji je inicijator i spiritus movens istoričarka umetnosti Darka Radosavljević, bila je da izvrši određene remontne zahvate na oronulim pogonima lokalne likovne scene. Od samog početka delovanja osnovni proklamovani ciljevi ticali su se pospešivanja povezanosti rasutih delova i činilaca aktuelne likovne scene, intenziviranja razmene informacija, uspostavljanja kontakata i razmene sa svetskim likovnim centrima, ali i predstavljanja stvaralaštva naših umetnika koji su tokom devedesetih godina napustili zemlju i čiji je rad ovde malo poznat… No, žestok intenzitet i kvalitet programskog delovanja Remonta u godini prvoj ukazuju da su planirane norme čak premašene. Tokom proteklih godinu dana Remont je ostvario više od 30 programskih jedinica – izložbi, promocija, prezentacija, video projekcija, gostovanja, akcija. Kulminativnu tačku predstavljalo je letošnje gostovanje kultnog ruskog umetnika Olega Kulika u Beogradu, ali su od velikog značaja i izložbe mladih bugarskih umetnika Ive Mudova i Desislave Dimove, kasnije i Lučezara Bojadžijeva, zatim, Tanje Ostojić, beogradske umetnice koja već nekoliko godina izlaže i radi širom Evrope, itd.
DRUGAČIJA RECEPCIJA: Posebno značajan segment aktivnosti Remonta predstavlja izdavačka delatnost. Sredinom oktobra prošle godine promovisano je CD rom izdanje pod nazivom Virtual Exhibition. Reč je o grupnoj virtualnoj izložbi umetnika, učesnika i članova Asocijacije, čiji su radovi koncipirani i osmišljeni upravo za medij CD roma – što je ujedno i prvi umetnički projekat tog tipa ostvaren u našoj sredini. Pored celina koje sadrže informacije i dokumentaciju o delovanju i koncepciji Remonta, promo filma, zatim, dela sa interaktivnim biografijama umetnika i članova Asocijacije, samu srž izdanja čine radovi šesnaest jugoslovenskih autora mlađe i srednje generacije: Jovana Čekića, Branka Pavića, Milete Prodanovića, Ere Milivojevića, Uroša Ðurića, Stevana Markuša, Dragane Žarevac, Saše Rakezića, Saše Markovića, Mihaela Milunovića, Tanje Ostojić, Valentina Tomića, Žane Poliakov i drugih. Ostvareni u rasponu od sasvim svedenih digitalnih audio-vizuelno-tekstualnih zapisa, do veoma složenih interaktivnih ostvarenja, svi radovi jesu referentni stvarnosti i okruženju, tako da poseduju u različitoj meri eksplicitne ili implicitne komentare i umetničke interpretacije dešavanja iz naše recentne prošlosti ili pak različito formulisane lične iskaze i reakcije na proživljena iskustva. Virtual Exhibition je ovdašnju publiku suočila sa zahtevima drugačije recepcije i komunikacije sa umetničkim delom, dok su inostranoj publici, koja je takođe ciljna grupa ovog izdanja, ovim putem otkriveni neobični kreativni potencijali i specifičnosti jednog segmenta naše aktuelne likovne scene. Ali, to nije sve. Krajem protekle godine objavljen je i prvi broj art magazina „Remont“. Ovaj dinamičan i nepretenciozan tromesečnik sadrži informacije o delovanju Remonta ali i i niz vesti, beleški, prikaza, komentara, prevoda, teoretskih tekstova, intervjua koji se tiču relevantnih dešavanja na lokalnoj sceni, kao i delovanja naših umetnika u sklopu internacionalne art scene.
„Remont je, po meni, odigrao jednu važnu ulogu na sceni, pokazao je da se u suludim uslovima ipak može nešto raditi. Postao je i jedan od važnijih gradskih punktova, kao i mesto na kome se zainteresovani obraćaju za informacije. Počeli su da svraćaju strani novinari, čak i kustosi, da se raspituju, traže kontakte sa umetnicima. Takvog mesta ranije nije bilo. Sve što je do sada urađeno, pogotovo projekti u pripremi, pokazuje da je ovakav punkt potreban u našoj sredini“, glasi neposredno zapažanje Darke Radosavljević.
ISTRAŽIVANJE SLIČNOSTI: Bogatiji za kapital proživljenih iskustava i ostvarenih programa, kao i dobar feed–back uspostavljen sa publikom i javnošću, u godinu drugu Remont je ušao još žešćim tempom. Nesumnjivo je da će tom godinom dominirati nedavno promovisan projekat Remont Review koncipiran kao preispitivanje i rekapitulacija beogradske umetničke scene 90-ih, gde će serijom od 12 izložbi biti predstavljeni radovi 40-ak beogradskih umetnika koji su obeležili 90-te. Ovaj projekat, koga su koncipirali likovni kritičari Darka Radosavljević, Jasmina Čubrilo i Stevan Vuković, biće praćen nizom tematskih razgovora i u krajnjoj instanci pretočen u CD rom izdanje. Pored niza izložbi i projekata koji se nalaze u planu za godinu drugu, između ostalog, Remont priprema CD rom Vurtual exhibition II, kao i dva izdanja publikacije Balkan Umbrella – u okviru prvog Beograd/Zagreb, čija je tema „Kultura-Mediji-Politika“, istražuju se sličnosti, razlike i specifičnosti aktuelnih likovnih scena dva grada koja su nekada egzistirala u istoj zemlji; drugi broj, Beograd/Sofija, sa temom „Umetnik kao individua i društvo“, traga za identitetima i bliskim iskustvima likovnih scena dvaju centara.
U vremenima kada je Remont otpočeo svoje delovanje bio je jedini specijalizovani punkt savremene likovne umetnosti u Beogradu koji je imao kontinualnu izložbenu delatnost. U periodu posle 5. oktobra stvari su se promenile – reaktivirano je više centara i institucija čija je delatnost bila zaleđena, ometana, usmerena na gerilski rad, što gradi pozitivnu klimu konkurentnosti i višeglasja. Dilema da li je Remont moguć je razrešena. Trenutno – Remont je u toku.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve