img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

JUBILEJ GALERIJE REMONT

Kapital iskustva

15. mart 2001, 19:27 Danijela Purešević
Copied

Remont je odigrao važnu ulogu na likovnoj sceni postajući jedan od nezaobilaznih gradskih punktova

KREATIVNA AVANTURA: Izložbeni prostor u Tržnom centru na Trgu Republike

Nezavisna umetnička asocijacija Remont, koja je krajem februara proslavila rođendan, osnovana je oktobra 1999. godine, dok je svoj izložbeni prostor otvorila pre godinu dana. Dakle, u teškim i opskurnim vremenima, kada je represija nad svim delatnim sferama ulazila u kulminativnu fazu, Remont se upustio u kreativnu avanturu neizvesnog ishoda. Primarna težnja Nezavisne umetničke asocijacije Remont, čiji je inicijator i spiritus movens istoričarka umetnosti Darka Radosavljević, bila je da izvrši određene remontne zahvate na oronulim pogonima lokalne likovne scene. Od samog početka delovanja osnovni proklamovani ciljevi ticali su se pospešivanja povezanosti rasutih delova i činilaca aktuelne likovne scene, intenziviranja razmene informacija, uspostavljanja kontakata i razmene sa svetskim likovnim centrima, ali i predstavljanja stvaralaštva naših umetnika koji su tokom devedesetih godina napustili zemlju i čiji je rad ovde malo poznat… No, žestok intenzitet i kvalitet programskog delovanja Remonta u godini prvoj ukazuju da su planirane norme čak premašene. Tokom proteklih godinu dana Remont je ostvario više od 30 programskih jedinica – izložbi, promocija, prezentacija, video projekcija, gostovanja, akcija. Kulminativnu tačku predstavljalo je letošnje gostovanje kultnog ruskog umetnika Olega Kulika u Beogradu, ali su od velikog značaja i izložbe mladih bugarskih umetnika Ive Mudova i Desislave Dimove, kasnije i Lučezara Bojadžijeva, zatim, Tanje Ostojić, beogradske umetnice koja već nekoliko godina izlaže i radi širom Evrope, itd.

DRUGAČIJA RECEPCIJA: Posebno značajan segment aktivnosti Remonta predstavlja izdavačka delatnost. Sredinom oktobra prošle godine promovisano je CD rom izdanje pod nazivom Virtual Exhibition. Reč je o grupnoj virtualnoj izložbi umetnika, učesnika i članova Asocijacije, čiji su radovi koncipirani i osmišljeni upravo za medij CD roma – što je ujedno i prvi umetnički projekat tog tipa ostvaren u našoj sredini. Pored celina koje sadrže informacije i dokumentaciju o delovanju i koncepciji Remonta, promo filma, zatim, dela sa interaktivnim biografijama umetnika i članova Asocijacije, samu srž izdanja čine radovi šesnaest jugoslovenskih autora mlađe i srednje generacije: Jovana Čekića, Branka Pavića, Milete Prodanovića, Ere Milivojevića, Uroša Ðurića, Stevana Markuša, Dragane Žarevac, Saše Rakezića, Saše Markovića, Mihaela Milunovića, Tanje Ostojić, Valentina Tomića, Žane Poliakov i drugih. Ostvareni u rasponu od sasvim svedenih digitalnih audio-vizuelno-tekstualnih zapisa, do veoma složenih interaktivnih ostvarenja, svi radovi jesu referentni stvarnosti i okruženju, tako da poseduju u različitoj meri eksplicitne ili implicitne komentare i umetničke interpretacije dešavanja iz naše recentne prošlosti ili pak različito formulisane lične iskaze i reakcije na proživljena iskustva. Virtual Exhibition je ovdašnju publiku suočila sa zahtevima drugačije recepcije i komunikacije sa umetničkim delom, dok su inostranoj publici, koja je takođe ciljna grupa ovog izdanja, ovim putem otkriveni neobični kreativni potencijali i specifičnosti jednog segmenta naše aktuelne likovne scene. Ali, to nije sve. Krajem protekle godine objavljen je i prvi broj art magazina „Remont“. Ovaj dinamičan i nepretenciozan tromesečnik sadrži informacije o delovanju Remonta ali i i niz vesti, beleški, prikaza, komentara, prevoda, teoretskih tekstova, intervjua koji se tiču relevantnih dešavanja na lokalnoj sceni, kao i delovanja naših umetnika u sklopu internacionalne art scene.

„Remont je, po meni, odigrao jednu važnu ulogu na sceni, pokazao je da se u suludim uslovima ipak može nešto raditi. Postao je i jedan od važnijih gradskih punktova, kao i mesto na kome se zainteresovani obraćaju za informacije. Počeli su da svraćaju strani novinari, čak i kustosi, da se raspituju, traže kontakte sa umetnicima. Takvog mesta ranije nije bilo. Sve što je do sada urađeno, pogotovo projekti u pripremi, pokazuje da je ovakav punkt potreban u našoj sredini“, glasi neposredno zapažanje Darke Radosavljević.

ISTRAŽIVANJE SLIČNOSTI: Bogatiji za kapital proživljenih iskustava i ostvarenih programa, kao i dobar feed–back uspostavljen sa publikom i javnošću, u godinu drugu Remont je ušao još žešćim tempom. Nesumnjivo je da će tom godinom dominirati nedavno promovisan projekat Remont Review koncipiran kao preispitivanje i rekapitulacija beogradske umetničke scene 90-ih, gde će serijom od 12 izložbi biti predstavljeni radovi 40-ak beogradskih umetnika koji su obeležili 90-te. Ovaj projekat, koga su koncipirali likovni kritičari Darka Radosavljević, Jasmina Čubrilo i Stevan Vuković, biće praćen nizom tematskih razgovora i u krajnjoj instanci pretočen u CD rom izdanje. Pored niza izložbi i projekata koji se nalaze u planu za godinu drugu, između ostalog, Remont priprema CD rom Vurtual exhibition II, kao i dva izdanja publikacije Balkan Umbrella – u okviru prvog Beograd/Zagreb, čija je tema „Kultura-Mediji-Politika“, istražuju se sličnosti, razlike i specifičnosti aktuelnih likovnih scena dva grada koja su nekada egzistirala u istoj zemlji; drugi broj, Beograd/Sofija, sa temom „Umetnik kao individua i društvo“, traga za identitetima i bliskim iskustvima likovnih scena dvaju centara.

U vremenima kada je Remont otpočeo svoje delovanje bio je jedini specijalizovani punkt savremene likovne umetnosti u Beogradu koji je imao kontinualnu izložbenu delatnost. U periodu posle 5. oktobra stvari su se promenile – reaktivirano je više centara i institucija čija je delatnost bila zaleđena, ometana, usmerena na gerilski rad, što gradi pozitivnu klimu konkurentnosti i višeglasja. Dilema da li je Remont moguć je razrešena. Trenutno – Remont je u toku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure