U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
U Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, u jednoj prostoriji zgrade koju zovu Anin dvor, nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića.
Njen vlasnik je Nanij Poljanac. Izlaže je kao stalnu muzejsku postavku i pokazuje je svakom ko želi da je vidi.
Tu su tabakera kralja Petra, odela princa Andreja preko jedine sačuvane biste kralja Aleksandra, lična pisama i dokumenta članova ove srpske i jugoslovenske dinastije, nekoliko oficirskih sablji i avijatičarskih bodeža i samo jedan komad vatrenog oružja – filmska replika pištolja kojim je Vlado Černozemski, pripadnik VMRO-a ubio kralja Aleksandra.
Nanij Poljanac smatra da kako god se istorija poigrala sa narodima regiona, upravo ta istorija je velika spona između njih.
U Beogradu, uspomenu na Karađorđeviće i Obrenoviće čuva Istorijski muzej Srbije, ali zato što nemaju stalnu postavku, mogu da pokažu samo pojedine eksponate iz tog dela svoje kolekcije.
Muzej grada je ovog januara najavio da će od jednog antikvara iz Pariza otkupiti gipsani model kamerne veličine Spomenika srpskim kraljevima koji se nalazi na istaknutom mestu Trga Kralja Petra Prvog Karađorđevića u 16. arondismanu, gde je postavljen 1936. godine u znak prijateljstva dve države i spomen na slavnu prošlost Srbije.
Spomenik predstavlja klasičnu kompoziciju sa centralno postavljenim konjem kojeg jaše Aleksandar Prvi, kralj Jugoslavije. Pored konja nalaze se kralj Petar Prvi i maršal Francuske armije Franše d’Epere, a iza njih stoje vojvode Petar Bojović i Živojin Mišić, srpska majka sa detetom i srpski seljak. Spomenik je izradio francuski skulptor Maksim Real de Sart, izlila ga je radionica Diren, a arhitekta postavke spomenika bio je Anri Šajo.
Odlivak spomenika je još uvek u Parizu. Inače, vrednost ove makete je 2021. procenjena na manje od 400 evra.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je predsednik Vučić na Instagramu krajem marta nakon posete Konaku kneginje Ljubice, kako bi video Odmorbašibozuka Paje Jovanovića koju je otkupila država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!