

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




U okviru evro-atlantskih integracija i sticanja statusa kandidata za EU na tv-programima se povremeno personifikuje to famozno lice, ili lik – koji bi imao biti oficijelni obraz Srbije pred svijetlim licem Evrope. Razmišljao sam o tom liku, koji mi se godinama pesnički krio u izmaglici, kao u snu, jer Srbija predstavlja genetsku mešavinu svih naroda i nacija koji su protutnjali Balkanom. Kao što sam zamišljao Vinčanskog Srbina ili Krapinskog Hrvata – tako sam pokušao da rekonstruišem tog Homo serbicusa europeusa. Ovo su rezultati te rekonstrukcije na osnovu postojećih tv-programa.
Prvo – evropsko lice je veoma verovatno ženskog pola – jer su žene pokazale veću sklonost ka prihvatanju obaveza, pravila i kodeksa Evropske unije. Dok su mužjaci ratovali, lokali i pljačkali šta su stigli, one su održavale porodice, radile za male pare, gajile decu i vraćale kredite. Čak je i Miletova žena (Mileta sa Čubure) odmakla daleko od supruga u integraciji sa EU-om. Naše misice su priznate u svetu, dve teniserke su na vrhu svetske liste (Novak je za sada usamljen), odbojkašice su srebrne, a glavne novinarke i urednice (osim RTS-a) su žene – ukratko „One su osvajale slobodu“, za sebe i za nas.
Druga natuknica o Evropskom licu pojavila se sa definisanjem RTS-a kao Javnog servisa Evropske Srbije, a osnovna osobina te Srbije je uživanje u Evrosongu. Tako je nastala ideja o izboru za Evropsko lice – svojevrstan realiti šou koji će u dvadeset nedelja pratiti izbor za voditeljske parove Pesme evrovizije. Nije bilo dovoljno videti Zvezde Granda, koje su pokazale da više ne vole turbo-folk, niti orijentalne narodnjake, da vole klasiku i imaju urbanu publiku. Saletu Popoviću se pridružio Saša Tijanić, koji će nam pokazati kako RTS zamišlja zaštitna lica a preteče tih budućih evropskih Srba i Srpkinja su Bane Trifunović i Maja Japundža–Nikolić. Po bibliskoj tradiciji te naše supersrbe će prepoznati tri mudraca (Kamarit/ Šuša/ Miljković) a u Jordanu će ih pokrstiti Trifunović i Japundža-Nikolić. Prijavio se cvet dijaspore i matice, svi oni i one što su slali SMS poruke za Lane moje i Molitvu – računajući da će tako postati zvezde u zemlji i rasejanju. Zato je u izbor neophodno uključiti Ministarstvo za dijasporu, uz pravo glasa za građane koji žive i rade daleko od rodne grude. Evropsko lice je možda Anđelija manekenka, ili Bebi Dol, ili Acko telešop (moj lični favorit) – ili je to neko od onih glumaca u usponu kojima još ne pamtimo imena. To evropsko lice će naučiti jezike, imaće pristojno obrazovanje, umeće da igra, peva i zabavlja. Zaključujem – prvi evropski Srbi će biti ljudi iz televizora, sa RTS-a, licencirani evropejci sa sertifikatom poput srpske šljivovice, niškog bureka na palminom ulju ili ajvara. Seksualna orijentacija za sada nije precizirana.
Treći izbor lica Evropske Srbije je svakako Veliki brat. Među ukućankama vidimo žene koje su se probijale kroz tranziciju, ponekad golim grudima, ponekad uz silikonske umetke, ali uvek sa romantičnom vizijom na kraju puta. Sa muškima je bilo kilavo – jedan nedovoljno muževan, takoreći Evrosong tip frajera i drugi nominalni autsajder po nadimku Burek. Ono što je zbunjivalo gledaoce jeste činjenica da seljačić iz Leposavića redovno brije malje na grudima – otkud metroseksualac u južnoj Srpskog pokrajini? Mislim da pri objašnjavanju ovog fenomena treba uzeti u obzir ruski faktor i poslednje nastupe predsednika Rusije gospodina Putina, koji je u nekoliko navrata javno pokazao svoje ćosavo (ili pak depilirano poprsje). Među kosovskim Srbima Putin ima ogroman uticaj, pa bi logično bilo da je i modni trendseter. Burek je kasnije nadglasan uvođenjem gomile frajera (kockara, džabalebaroša i nabeđenih bildera – ukratko neradnika), ali on je već sad pokazao najviši stepen prilagođavanja. Možda je evropsko lice Srbije upravo lice tog prostodušnog seljačeta koje pokušava da održi iskren odnos i pronađe devojku u kući Velikog brata. Ovim se realiti šou pretvara o bajku gde po pravilu onaj priglupi najmlađi brat na kraju ipak savlada sve prepreke, zavist starije braće, pobedi aždaje i stekne ženu, pola kraljevstva i sto hiljada evra. Kad imaš evri – tad si Evropljanin.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve