img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prevod

Kada organi ćute

14. март 2018, 19:46 Ivan Milenković
Copied

Žorž Kangilem, Normalno i patološko, Novi Sad, Mediterran, prevod s francuskog Olja Petronić

Postoje velike knjige koje nikada nisu postale i slavne. Normalno i patološko Žorža Kangilema jedna je od njih. Ako se za ruske pisce kaže da su izašli ispod Gogoljevog šinjela, za slavnu generaciju francuskih „filozofa-razbijača“ – Mišel Fuko, Žil Delez, Žak Derida, Žan-Fransoa Liotar – može se reći da su Kangilemova deca i to manje zato što im je Kangilem bio profesor, prijatelj i neprijatelj (kako kome), a više zbog ideja kojima ih je ovaj neveliki tekst, recimo to tako, oplodio.

Svoju doktorsku tezu lekar i filozof Žorž Kangilem objavljuje 1943. godine, ali tih ratnih godina njegov rad izmiče pažnji kako lekara tako i filozofa. A kada je, sredinom pedesetih godina, najzad otkriven, tekstovi koji su njime bili inspirisani toliko su ga prekrili, da on i dalje ostaje u senci iako sam Kangilem, u međuvremenu, postaje izuzetno poštovan profesor i cenjen filozof. Toj relativnoj zatajitosti doprineo je i sam Kangilem. Njegov je stil polagan i nenametljiv, strog, pažljiv, donekle suv, bez retoričkih igara. Za njega je filozofija ono što je bila i za Aristotela: umeće postavljanja pitanja o onome što nam je toliko blizu da ga ni ne vidimo, a onda, kada to što je blizu najzad ugledamo, zapanjeni smo što nam je do tada tako istrajno izmicalo; kako je moguće da nismo videli ono što nam je, od kad znamo za sebe, bilo ispred nosa? Zdravlje, na primer. Eto filozofskog pitanja koje postavlja lekar i filozof Kangilem: šta je to zdravlje? Svi, naravno, znamo šta je zdravlje, osim što ne znamo. Jer, zdrav čovek je, naprosto, zdrav i nema potrebe da razmišlja o nečemu što se podrazumeva, što je isto što i on sam: vid, hod, otkucaji srca ili disanje. Sve dok se ne razboli. Sve dok zdravlje ne postane problem. Ali ni tada se, primećuje Kangilem, ne postavlja pitanje zdravlja, već bolesti. I to je lekarska logika. Lekar će pokušati da otkloni bolest kako bi stvar vratio u normalu. Ali već u tom gestu poistovećivanja zdravlja s normalnošću filozof će uočiti problem: otkud to da se zdravlje poistovećuje s normalnošću? Da li se, onda, bolest poistovećuje s nenormalnošću, a nenormalnost s patologijom? Šta, uopšte, znači norma u medicini? Da li je fiziologija disciplina koja se bavi zdravljem i da li ona uvodi norme („ne postoji fiziologija leša“, str. 67), ili su normalno i nenormalno samo dve strane istog novčića, pa nekome padne jedno, a nekome drugo? Ko, najzad, odlučuje šta je bolest: lekar, zahvaljujući svom iskustvu i znanju, ili pacijent na osnovu subjektivnog osećaja? Da li lekar odlučuje na osnovu objektivnih pokazatelja, ili je najvažniji osećaj pacijenta (iako, što bi rekao doktor Haus, pacijenti lažu)? Medicina, piše Kangilem, postoji zato što se ljudi osećaju bolesnima, a ne zato što postoje lekari od kojih ljudi saznaju da su bolesni (str. 65). U stvari, ovaj rafal naivnih pitanja postavljamo tek kada nas bolest stigne, a izostanak nedvosmislenih odgovora ukazuje na to da nemamo pojma šta radimo. Ni mi bolesnici, ni lekari znalci. Zbog toga je i potreban lekar-filozof. On, naprosto, uvodi pojam tamo gde pojma nema („nemamo pojma šta radimo“).

Žorž Kangilem je klasičan filozof, iritantan i veličanstven u isto vreme. Iritantan jer pita o najneupitnijim stvarima na svetu i razdražuje nas tom „bespotrebnošću“, tim čačkanjem tamo gde, mislimo, nema ničeg za čačkanje, kao da iglom kopa po prstu tražeći trn koji nije ni ušao u meso. Ali upravo je to veličanstveno, taj neuočeni trn. Jer trn je pojam. Zato je, u svojoj posvećenosti onom najočiglednijem, i veličanstven.

Kada odbaci nekoliko filozofskih i medicinskih definicija zdravlja i bolesti, hvata se Kangilem čvrsto za određenje velikog lekara Renea Leriša: zdravlje je kada organi ćute (str. 83). Ili, s jednom filozofskom krivinom: zdravlje je organska nevinost. Ono mora da se izgubi, kao i svaka nevinost, da bi saznanje bilo moguće (str. 71). Sve je, dakle, u redu dok organe i njihov rad ni ne primećujemo, ne čujemo ih. Kada se, međutim, jave, tada nešto hoće da nam kažu i tada pristupamo tumačenju onoga što nam, kroz bol, na primer, organi govore. Lekari su, razume se, povlašćeni tumači (otkud to?, pitaće Fuko), ali lekar-filozof u ovom se slučaju pokazuje kao tumač tumača. Kada Kangilem splete zdravlje i bolest u isti čvor, najednom više nije jasno da li se zdravlje definiše kroz bolest, ili je obratno. Dodatnu komplikaciju unose mentalni bolesnici jer oni odstupaju od društvenih, ne i od organskih normi. Vrlo često, naime, kod mentalnih bolesnika ne uočavamo fiziološke poremećaje. Kako se, onda, s fiziološkog i mentalnog plana prelazi tako lako na društveni plan? Zbog toga će, opet Fuko, sledeći svog profesora Kangilema, da napravi pravi rusvaj među psihijatrima pitajući po kojim kriterijumima oni ludake svrstavaju među nenormalne?

Posebno je zanimljivo što će se Kangilem vratiti svome tekstu nekih dvadesetak godina kasnije, u vreme kada su i medicina i filozofija snažno menjale svoje fizionomije, te dodatak prvobitnom tekstu nije više toliko okrenut nauci, koliko umetnosti, naročito književnosti, kao da su bili potrebni radovi njegovih nekadašnjih studenata da bi mu pokazali u kom bi pravcu istraživanja sada trebalo da se kreću.

Najzad, ali ne i na poslednjem mestu. Prevod Olje Petronić prevodilački je biser. Potpisnik ovoga teksta pročitao je na desetine komplikovanih filozofskih knjiga na francuskom, ponešto je, veruje, uspeo da razume, ponešto je i sam preveo, ali Kangilemovu knjigu, svom njenom značaju uprkos, nikada nije uspeo da dočita: bilo mu je previše naporno. A onda se Olja poduhvatila nemogućeg zadatka i, posle ne malo muke, ponudila nam ovaj značajan tekst na najboljem srpskom jeziku, te je potpisnik, najzad, tekst dočitao do kraja, uživajući, istovremeno, u svome jeziku i u Kangilemovom umeću filozofiranja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure