
Najmlađi
„Zora i San“ prva predstava „Kolevke teatra“, prve scene za bebe
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Od 31. jula do 7. avgusta u Budimpešti će se održati jubilarni deseti Siget, najveći hepening mladih u Mađarskoj i jedan od najpoznatijih u Evropi. Organizatori očekuju da će na dunavsku adu u Starom Budimu doći ukupno 350.000 gostiju, kojima je obezbeđeno 10.000 mesta za šatore, a na 50 improvizovanih bina naći će se više od hiljadu izvođača iz svih krajeva sveta.
Među gostima Sigeta 2002 biće, kako je najavljeno, i ansambl Bobana Petrovića. Ovaj kulturni događaj bez presedana iniciran je još 1993. godine. Pošto su tada već prestala okupljanja mladih u raznim izviđačkim i drugim logorima, karakterističnim za eru komunizma, organizatori su smislili „veliku žurku“ koja prevazilazi kućne, pa i lokalne okvire.
Manifestacija je najpre nazvana Diak-siget (Ostrvo đaka), potom Evrovudstok, povodom 25. godišnjice američkog Vudstoka, zatim Pepsi-siget, po glavnom sponzoru, a sada je ponovo samo Siget.
Cilj niza koncerata, pozorišnih, lutkarskih i drugih predstava je, pre svega, da se mladi nedelju dana kulturno unapređuju, druže i zaborave na sve druge brige. Tu, na adi, sve je moguće, a ništa se ne mora, ničiji interesi nisu povređeni. Jedno vreme bunili su se jedino žitelji okolnih zgrada zbog buke, a prošle godine je izbio spor kada je gradonačelnik trećeg kvarta Ištvan Tarloš zabranio pristup homoseksualcima. Sud je poništio tu vrstu diskriminacije i „topla braća“ su takođe imala šator na ostrvu.
Pretresanje Exita
Novosadski odbor Demokratske stranke Srbije najavio je da
će na prvoj sledećoj sednici Skupštine Novog Sada zatražiti formiranje
anketne komisije koja bi ispitala poslovanje festivala Exit ove i
prošle godine.
Odbor DSS-a je ponovio svoje optužbe upućene organizatorima festivala
koje se odnose na njegovo finansijsko poslovanje. U saopštenju je
postavljeno pitanje gde je završio profit, odnosno kako će, ukoliko su napravljeni, biti pokriveni
finansijski gubici.
Aleksandra Kolar, portparol Exit kaže da se finalni obračuni još
izrađuju. „Kompletnu sliku svega i kompletne izveštaje imaćemo tek
u nekom narednom periodu, i naravno, onog momenta kada ga budemo imali
dobiće ga i nadležne institucije koje su u skladu sa svojim utvrđenim
i usvojenim odlukama taj projekat i podržale. To će biti apsolutno
javno i sve će biti naznačeno, ukoliko ima gubitaka i koliki su
gubici“, kaže Aleksandra Kolar.
Organizatori su neposredno nakon završetka festivala objavili da je
finansijski manjak oko 300.000 eura.
Novi Bertolučijev film
Čuveni italijanski režiser Bernardo Bertoluči (61) (Poslednji tango u Parizu, Dvadeseti vek, Poslednji kineski car, Čaj u Sahari) u Parizu snima novi film The dreamers, koji se bavi događajima iz maja 1968. Britanski producent Džeremi Tomas kaže da se film ne bavi „pobunama iz 1968. u Parizu, već mladalačkim idealizmom koji ih je inspirisao“, prenosi AFP.
Sam Bertoluči je izjavio da je to „intimna i fascinantna priča o odnosima između ljudi“.
„Interesuje me da vidim kako će tri glavna mlada glumca u ovom filmu pretočiti svoju ličnu energiju i idealizam u likove koje tumače“, rekao je on. Autor scenarija je Žilber Ader, a direktor fotografije Fabio Canketi.
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Kad sam na jednom koncertu razbio glavu pivskom flašom, hirurg me je pitao “zašto?”. “Zbog loše situacije u društvu”, odgovorio sam
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve