“Ono što je možda u celoj priči nedostajalo, je da i pored izuzetno uspešnih predstava, velikog broja nagrada i gostovanja, naša medijska i šira kulturna misija nikada nije do kraja prepoznata", kaže Jelena Kajgo pred 15. rođendan Bitef dens kompanije
Bitef dens kompanija obeležava premijerom plesne predstave „Ostrvo“ 15 godina rada, mada se, nakon što su saznali da im Ministarstvo kulture neće sufinansirati ni dinar za ovaj projekat i za jubilej, činilo da slavljeničke premijere neće biti.
Bitef dens kompanija je jedini profesionalni plesni ansambl kod nas. Do sada, kompanija je realizovala četrdeset jednu plesnu produkciju sa nekim od najznačajnijih evropskih i domaćih koreografa, osvojila je trideset nagrada, i ostvarila više od dvesta gostovanja u zemlji i svetu.
Premijera najnovije plesne predstave „Ostrvo“ je 22. novembra u Bitef teatru, u koreografiji Joa Stromgrena, stalnog koreografa Opere i Baleta u Oslu.
„Ostrvo“
Ako bi pokušala da sumira ovih petanest godina rada Bitef dens kompanije, kaže za portal “Vremena” Jelena Kajgo umetnička direktorka kompanije, onda bi rekla da je to “bilo petnaest godina plesa sa vetrenjačama. Kada sam 2009. godine došla na čelo Bitefa pokrenula se logična ideja da se osnuje ono što Beogradu, a naravno i celoj Srbiji, nedostaje, a to je profesionalna plesna kompanija koja bi cele godine pružala publici mogućnost da prati najkvalitetniji plesni teatar. Toga naprosto nikada kod nas nije bilo, nikada nije postojala trupa vezana za jednu instituciju kulture, koje ima plesne predstave na redovnom repertoaru. Bitef teatar je po tome jedinstveno pozorište u zemlji.”
Jelena Kajgo priča da su uspeli da dovedu neke od najznačajnijih evropskih koreografa, da podrže i razviju domaće koreografsko stvaralaštvo, da stvaraju i neguju nove koreografe i igrače, da već od Srednje belatske škole “Lujo Davičo”, daju najtalentovanijim mladim igračima mogućnost da igraju na sceni Bitef teatra.
“Ono što je možda u celoj priči nedostajalo, je da i pored izuzetno uspešnih predstava, velikog broja nagrada i gostovanja, naša medijska i šira kulturna misija nikada nije do kraja prepoznata. Mi smo recimo prvo pozorište i trupa koja je posle dvadeset godina pauze gostovala na Dubrovačkim letnjim igrama, i to čak tri puta, sa tri različite predstave, ali o tome se malo zna. Da smo gostovali recimo i u Japanu i odigrali šesnaest predstava na festivalima.”
Navodi “da se izuzetno promoviše Beogradski festival igre, (što je sasvim u redu), ali da kada ti isti najbolji evropski koreografi dođu u Bitef, (a nije ih lako dovesti, za male pare i u lošije uslove od onih na koje su navikli recimo u Sedlers Vels pozorištu u Londonu), dakle da kada njih dovedete da naprave sa našim igračima sjajne predstave, to prolazi ispod radara. To je svojevrstan paradoks. A to su recimo Gaj Vajcman, Roni Haver, Edvard Klug, Jasmin Vardimon, Jo Stromgren…”
Pa ipak, smatra da mogu biti “jako zadovoljni, na prvom mestu zato što smo opstali, što radimo, što u teškim uslovima bez mogućnosti zapošljavanja igrača ipak nekako održavamo produkciju na veoma visokom nivou. Imamo zaista sjajne koreografe i igrače, i dalje možemo da dovedemo strane goste, iako je raspon njihovih honorara recimo u Norveškoj i u Srbiji dramatično veliki, na našu štetu naravno.”
Sve im to uspeva, kaže, zahvaljujući koproducentima, sada su to Jadranski festival igre u Budvi i Jo Stromgren kompani iz Osla.
“Dakle poznate strane kompanije nas prepoznaju kao dobre partnere i ulažu novac u naše produkcije što je veoma značajno, budući da već dve godine u nazad ne dobijamo podršku Ministrartva kulture. Čak do paradoksa, da nam komisija da novac, ali nam ga tadašnja ministraka Maja Gojković oduzme”.
Pa ipak, zaključuje: “Idemo u susret premijeri plesne predstave ‘Ostrvo’, u susret jubileju, sa vedrinom i zadovoljstvom. U planu su već novi projekti, meni je lično velika satisfakcija omogućiti talentovanim umetnicima da pokažu svoj rad, i zato mislim da, uprkos teškim uslovima, ne treba odustajati.”
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže
Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Ukoliko 15. marta budemo pratili prenos te bleštave kino fešte u Los Anđelesu, ne smemo smetnuti s uma da se umetnost međunarodnog kratkog animiranog filma i dalje čuva tamo gde je oduvek i klijala: na istorijskim koordinatama festivala u Zagrebu i Ansiju, kao i na mapama malih, izuzetno izbirljivih festivala diljem Evrope. Na tim se mestima neguje autentična antiteza američkom klišeu
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!