img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Iznajmljeni termin

11. januar 2007, 13:13 Dragan Ilić
Copied

Realiti šou-program je postao ključ za objašnjenje i paradigma kompletnog novogodišnjeg, božićnog i ponovo novogodišnjeg programa. Predizborna kampanja se poklopila sa praznicima tako da veselja, lepih želja i nazdravljanja nikad nije bilo više.

Uz pomoć daljinskog upravljača bilo je moguće potpuno sinhrono napraviti svoju kombinaciju programa koji je kod mene izgledao ovako.

Rano jutro – predizborni filmić G17 plus u kojem se ničim izazvan pojavljujem na radnom mestu, zajedno sa buregdžijama, peračima ulica i ostalim ranoraniocima. Mi nismo članovi G17 plus, već nas je sve obišao u svom projektu 24 sata radnog dana kandidat Mlađan Dinkić. On je posle pičio kolce sa seljacima i jurio dalje po Srbiji, a mi (radio-voditelji, buregdžije, perači ulica i đubretari šljakamo svoj pos’o). Upadosmo u reklamu ni krivi ni dužni.

Čola i Voja se siti narazgovaraše sa pola metra udaljenosti. Nema veze nova igračka, naučiće se, samo razgovor je bio sve pre nego prirodan. Očekivao sam da Voja, domaćin, ukrsti ruke sa Čolom kao na ispijanju zdravice, pa da se tako isprepleteni pitaju i divane.

Što se tiče mobilne telefonije – Peđa Stojaković nikako da zablista u reklami. Da vas podsetim, u prošloj reklami su ga besili, pa bila plitka rupa, on ubacivao trojke sa glavicom kupusa, Prele sa povezom preko oka, vrani gavrani, zaljubljena statistkinja na snimanju – trista čuda. On je imao repliku – ovo će da potraje! Bio je u pravu, u sledećoj reklami se čuje sa prijateljima širom sveta, ali ne lezi vraže, mali budžet pa su stranci u stvari maskirani našinci. Lažne ruske balerine, lažni indusi, da ti kažem, Peđa – lažnjak su ti ortaci, ispaliće te. Posle se pojavila reklama gde je dramaturgija suprotna – počinje tako da stranci (konkretno Irci) đuskaju pa postepeno mic po mic riverdens postaje kolce, a Irkinja naša snaša. Šta radi moravac, mada priznajem da sam sve do kraja reklame bio ubeđen da gledam spot za DSS.

Realiti program koji bi mogao da se emituje 24 časa je Velja Ilić, mada ga je gosn Anđelko Trpković potukao u emisiji „Piramida“ na Pinku. Velju ne može da zaustavi nijedna voditeljka, on mora da kaže svoje, a nekako mu najteže pada zezanje na temu magisterija.

Nema zezanja sa diplomom, ili što reče gospodin Tadić, seljaci su nekada govorili deci – uči sine školu, da ne moraš da radiš! Diploma mu tu dođe ko nokat na maliću, koji u nekim krajevima naše zemlje označava prezir vlasnika prema fizičkom radu, da ne kažem rmbačenju. Tek posle su sponzoruše počele da furaju orlove nokte sa kojima je nemoguće prati posuđe, jedva se i SMS poruke šalju.

Realiti pristup kampanji naročito neguju DS i Boris Tadić. On prvo nešto zabrinuto gleda sa vrha neke zgrade (ko da je CK) a posle priča sa studentima ili seljacima. Lako je sa studentima, šta znaju deca, al’ kod seljaka nema zezanja, moralo je i da se popije i da se pojede. Kakav na jelu takav na delu – u kafani nego šta. Tadić zavrne rukave, pa se predstavi, pa im priča kako je ko student pokušao da gaji paradajz. Ne kažem, domaćini ga pitali, nije bilo žena, bilo je i ozbiljnih pitanja, ali seljaci na kraju pitaše glavno – ko će da kupuje njihove proizvode, ako sirotinja u gradu nema ni posla ni para?

Tadić kresne hemijsku, eto Rumunija – 5000 italijanskih firmi radi, nek je u svakoj po 100 radnika (pomnoži, proveri račun i podvuče) – 500 000 radnih mesta, nije važno da l’ je gazda Petar Petrović ili Đovani (pa duga pauza, koje će prezime) – Macolati! Pošto ja ne verujem u slučaj jer ima neki kosmički red, posle odem na internet i guglujem gazde poimenično.

Petar Petrović mož’ da bude ko ‘oćeš, stvarno zvuči ko gospodar, al’ prvi na spisku je naravno – Njegoš. Super poslodavac, mogu da zamislim malog privrednika Njegoša.

Međutim, mnogo zanimljiviji je ovaj Italijan – Giovanni Mazzolati, ispade da je to italijanski plemić iz XVI veka iz pokrajine Bormio. Bio je, navodno, mecena umetnika i uspešan velmoža. Takvi nam trebaju, a ne neki belosvetski hohštapleri, bravo, Predsedniče, ubode nam poslovnog patnera iz prve, što se kaže iz malog mozga!

Kad smo kod biznisa, izjavu koju ću pamtiti dala je Milanka Karić u emisiji „Poligraf“ – Bogoljub je svuda oko nas! Poslednji političar koji je bio deo svih nas bio je rahmetli Tito, a Bogoljub je najvredniji naslednik lika i dela na našoj političkoj sceni.

SRS je takođe uspeo da napravi realiti šou gde simpatizeri govore šta očekuju od nove vlade. Ima neki dečko, baš simpa, onako vredan rumen, student, radost svake majke, a šta želi – stalni radni odnos! Nije nenormalno što momak želi posao, ima čovek pravo, to nam je najveći problem, ali ako on svoj posao kapira kao stalni radni odnos, onda imamo problem. Prvo, priča kao samostalni referent iz osamdesetih, ili još gore neko mu je napisao tekst, neko ko nema pojma kako mladi govore i razmišljaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure