

Venecijansko bijenale
Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao
Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije




Realiti šou-program je postao ključ za objašnjenje i paradigma kompletnog novogodišnjeg, božićnog i ponovo novogodišnjeg programa. Predizborna kampanja se poklopila sa praznicima tako da veselja, lepih želja i nazdravljanja nikad nije bilo više.
Uz pomoć daljinskog upravljača bilo je moguće potpuno sinhrono napraviti svoju kombinaciju programa koji je kod mene izgledao ovako.
Rano jutro – predizborni filmić G17 plus u kojem se ničim izazvan pojavljujem na radnom mestu, zajedno sa buregdžijama, peračima ulica i ostalim ranoraniocima. Mi nismo članovi G17 plus, već nas je sve obišao u svom projektu 24 sata radnog dana kandidat Mlađan Dinkić. On je posle pičio kolce sa seljacima i jurio dalje po Srbiji, a mi (radio-voditelji, buregdžije, perači ulica i đubretari šljakamo svoj pos’o). Upadosmo u reklamu ni krivi ni dužni.
Čola i Voja se siti narazgovaraše sa pola metra udaljenosti. Nema veze nova igračka, naučiće se, samo razgovor je bio sve pre nego prirodan. Očekivao sam da Voja, domaćin, ukrsti ruke sa Čolom kao na ispijanju zdravice, pa da se tako isprepleteni pitaju i divane.
Što se tiče mobilne telefonije – Peđa Stojaković nikako da zablista u reklami. Da vas podsetim, u prošloj reklami su ga besili, pa bila plitka rupa, on ubacivao trojke sa glavicom kupusa, Prele sa povezom preko oka, vrani gavrani, zaljubljena statistkinja na snimanju – trista čuda. On je imao repliku – ovo će da potraje! Bio je u pravu, u sledećoj reklami se čuje sa prijateljima širom sveta, ali ne lezi vraže, mali budžet pa su stranci u stvari maskirani našinci. Lažne ruske balerine, lažni indusi, da ti kažem, Peđa – lažnjak su ti ortaci, ispaliće te. Posle se pojavila reklama gde je dramaturgija suprotna – počinje tako da stranci (konkretno Irci) đuskaju pa postepeno mic po mic riverdens postaje kolce, a Irkinja naša snaša. Šta radi moravac, mada priznajem da sam sve do kraja reklame bio ubeđen da gledam spot za DSS.
Realiti program koji bi mogao da se emituje 24 časa je Velja Ilić, mada ga je gosn Anđelko Trpković potukao u emisiji „Piramida“ na Pinku. Velju ne može da zaustavi nijedna voditeljka, on mora da kaže svoje, a nekako mu najteže pada zezanje na temu magisterija.
Nema zezanja sa diplomom, ili što reče gospodin Tadić, seljaci su nekada govorili deci – uči sine školu, da ne moraš da radiš! Diploma mu tu dođe ko nokat na maliću, koji u nekim krajevima naše zemlje označava prezir vlasnika prema fizičkom radu, da ne kažem rmbačenju. Tek posle su sponzoruše počele da furaju orlove nokte sa kojima je nemoguće prati posuđe, jedva se i SMS poruke šalju.
Realiti pristup kampanji naročito neguju DS i Boris Tadić. On prvo nešto zabrinuto gleda sa vrha neke zgrade (ko da je CK) a posle priča sa studentima ili seljacima. Lako je sa studentima, šta znaju deca, al’ kod seljaka nema zezanja, moralo je i da se popije i da se pojede. Kakav na jelu takav na delu – u kafani nego šta. Tadić zavrne rukave, pa se predstavi, pa im priča kako je ko student pokušao da gaji paradajz. Ne kažem, domaćini ga pitali, nije bilo žena, bilo je i ozbiljnih pitanja, ali seljaci na kraju pitaše glavno – ko će da kupuje njihove proizvode, ako sirotinja u gradu nema ni posla ni para?
Tadić kresne hemijsku, eto Rumunija – 5000 italijanskih firmi radi, nek je u svakoj po 100 radnika (pomnoži, proveri račun i podvuče) – 500 000 radnih mesta, nije važno da l’ je gazda Petar Petrović ili Đovani (pa duga pauza, koje će prezime) – Macolati! Pošto ja ne verujem u slučaj jer ima neki kosmički red, posle odem na internet i guglujem gazde poimenično.
Petar Petrović mož’ da bude ko ‘oćeš, stvarno zvuči ko gospodar, al’ prvi na spisku je naravno – Njegoš. Super poslodavac, mogu da zamislim malog privrednika Njegoša.
Međutim, mnogo zanimljiviji je ovaj Italijan – Giovanni Mazzolati, ispade da je to italijanski plemić iz XVI veka iz pokrajine Bormio. Bio je, navodno, mecena umetnika i uspešan velmoža. Takvi nam trebaju, a ne neki belosvetski hohštapleri, bravo, Predsedniče, ubode nam poslovnog patnera iz prve, što se kaže iz malog mozga!
Kad smo kod biznisa, izjavu koju ću pamtiti dala je Milanka Karić u emisiji „Poligraf“ – Bogoljub je svuda oko nas! Poslednji političar koji je bio deo svih nas bio je rahmetli Tito, a Bogoljub je najvredniji naslednik lika i dela na našoj političkoj sceni.
SRS je takođe uspeo da napravi realiti šou gde simpatizeri govore šta očekuju od nove vlade. Ima neki dečko, baš simpa, onako vredan rumen, student, radost svake majke, a šta želi – stalni radni odnos! Nije nenormalno što momak želi posao, ima čovek pravo, to nam je najveći problem, ali ako on svoj posao kapira kao stalni radni odnos, onda imamo problem. Prvo, priča kao samostalni referent iz osamdesetih, ili još gore neko mu je napisao tekst, neko ko nema pojma kako mladi govore i razmišljaju.


Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije


Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku


Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"


Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon


Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve