img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Iznajmljeni termin

11. januar 2007, 13:13 Dragan Ilić
Copied

Realiti šou-program je postao ključ za objašnjenje i paradigma kompletnog novogodišnjeg, božićnog i ponovo novogodišnjeg programa. Predizborna kampanja se poklopila sa praznicima tako da veselja, lepih želja i nazdravljanja nikad nije bilo više.

Uz pomoć daljinskog upravljača bilo je moguće potpuno sinhrono napraviti svoju kombinaciju programa koji je kod mene izgledao ovako.

Rano jutro – predizborni filmić G17 plus u kojem se ničim izazvan pojavljujem na radnom mestu, zajedno sa buregdžijama, peračima ulica i ostalim ranoraniocima. Mi nismo članovi G17 plus, već nas je sve obišao u svom projektu 24 sata radnog dana kandidat Mlađan Dinkić. On je posle pičio kolce sa seljacima i jurio dalje po Srbiji, a mi (radio-voditelji, buregdžije, perači ulica i đubretari šljakamo svoj pos’o). Upadosmo u reklamu ni krivi ni dužni.

Čola i Voja se siti narazgovaraše sa pola metra udaljenosti. Nema veze nova igračka, naučiće se, samo razgovor je bio sve pre nego prirodan. Očekivao sam da Voja, domaćin, ukrsti ruke sa Čolom kao na ispijanju zdravice, pa da se tako isprepleteni pitaju i divane.

Što se tiče mobilne telefonije – Peđa Stojaković nikako da zablista u reklami. Da vas podsetim, u prošloj reklami su ga besili, pa bila plitka rupa, on ubacivao trojke sa glavicom kupusa, Prele sa povezom preko oka, vrani gavrani, zaljubljena statistkinja na snimanju – trista čuda. On je imao repliku – ovo će da potraje! Bio je u pravu, u sledećoj reklami se čuje sa prijateljima širom sveta, ali ne lezi vraže, mali budžet pa su stranci u stvari maskirani našinci. Lažne ruske balerine, lažni indusi, da ti kažem, Peđa – lažnjak su ti ortaci, ispaliće te. Posle se pojavila reklama gde je dramaturgija suprotna – počinje tako da stranci (konkretno Irci) đuskaju pa postepeno mic po mic riverdens postaje kolce, a Irkinja naša snaša. Šta radi moravac, mada priznajem da sam sve do kraja reklame bio ubeđen da gledam spot za DSS.

Realiti program koji bi mogao da se emituje 24 časa je Velja Ilić, mada ga je gosn Anđelko Trpković potukao u emisiji „Piramida“ na Pinku. Velju ne može da zaustavi nijedna voditeljka, on mora da kaže svoje, a nekako mu najteže pada zezanje na temu magisterija.

Nema zezanja sa diplomom, ili što reče gospodin Tadić, seljaci su nekada govorili deci – uči sine školu, da ne moraš da radiš! Diploma mu tu dođe ko nokat na maliću, koji u nekim krajevima naše zemlje označava prezir vlasnika prema fizičkom radu, da ne kažem rmbačenju. Tek posle su sponzoruše počele da furaju orlove nokte sa kojima je nemoguće prati posuđe, jedva se i SMS poruke šalju.

Realiti pristup kampanji naročito neguju DS i Boris Tadić. On prvo nešto zabrinuto gleda sa vrha neke zgrade (ko da je CK) a posle priča sa studentima ili seljacima. Lako je sa studentima, šta znaju deca, al’ kod seljaka nema zezanja, moralo je i da se popije i da se pojede. Kakav na jelu takav na delu – u kafani nego šta. Tadić zavrne rukave, pa se predstavi, pa im priča kako je ko student pokušao da gaji paradajz. Ne kažem, domaćini ga pitali, nije bilo žena, bilo je i ozbiljnih pitanja, ali seljaci na kraju pitaše glavno – ko će da kupuje njihove proizvode, ako sirotinja u gradu nema ni posla ni para?

Tadić kresne hemijsku, eto Rumunija – 5000 italijanskih firmi radi, nek je u svakoj po 100 radnika (pomnoži, proveri račun i podvuče) – 500 000 radnih mesta, nije važno da l’ je gazda Petar Petrović ili Đovani (pa duga pauza, koje će prezime) – Macolati! Pošto ja ne verujem u slučaj jer ima neki kosmički red, posle odem na internet i guglujem gazde poimenično.

Petar Petrović mož’ da bude ko ‘oćeš, stvarno zvuči ko gospodar, al’ prvi na spisku je naravno – Njegoš. Super poslodavac, mogu da zamislim malog privrednika Njegoša.

Međutim, mnogo zanimljiviji je ovaj Italijan – Giovanni Mazzolati, ispade da je to italijanski plemić iz XVI veka iz pokrajine Bormio. Bio je, navodno, mecena umetnika i uspešan velmoža. Takvi nam trebaju, a ne neki belosvetski hohštapleri, bravo, Predsedniče, ubode nam poslovnog patnera iz prve, što se kaže iz malog mozga!

Kad smo kod biznisa, izjavu koju ću pamtiti dala je Milanka Karić u emisiji „Poligraf“ – Bogoljub je svuda oko nas! Poslednji političar koji je bio deo svih nas bio je rahmetli Tito, a Bogoljub je najvredniji naslednik lika i dela na našoj političkoj sceni.

SRS je takođe uspeo da napravi realiti šou gde simpatizeri govore šta očekuju od nove vlade. Ima neki dečko, baš simpa, onako vredan rumen, student, radost svake majke, a šta želi – stalni radni odnos! Nije nenormalno što momak želi posao, ima čovek pravo, to nam je najveći problem, ali ako on svoj posao kapira kao stalni radni odnos, onda imamo problem. Prvo, priča kao samostalni referent iz osamdesetih, ili još gore neko mu je napisao tekst, neko ko nema pojma kako mladi govore i razmišljaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

09.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ko izlaže na Oktobarskom salonu, i koliko to košta

O 61. Oktobarskom salonu ima malo informacija. Ne zna se na primer čime su izabrani umetnici zaslužili da reprezentuju aktuelnu umetničku svetsku scenu i koliko sve to košta

Kultura

09.novembar 2026. S. Ć.

Finalisti regionalne nagrade “Zlatni triler”

Od 37 romana autora iz regiona, izdvojeno je troje finalista za nagradu “Zlatni triler” koju dodeljuje Udruženje pisaca trilera

Nauka

09.novembar 2026. S. Ć.

Konferencija „Muzejski predmet – svedok vremena“

Sekcija istoričara Muzejskog društva organizuje drugu stručnu konferenciju, na kojoj će predstaviti rezultate novih istraživanja. Država im u tome ne pomaže

Kultura

08.novembar 2026. S. Ć.

Da li Nišu smeta nagrada “Branko Miljković” ili samo Radmila Lazić

Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić

Kultura

08.novembar 2026. S. Ć.

Šabačko pozorište: Ovo nije predstava ovo je štrajk

Inicijativom Šabačkog pozorišta sutra će u Beogradu biti održan skup svih kolega iz pozorišta Srbije koji se bore protiv zloupotrebe kulture. Naslov je „Ovo nije predstava ovo je štrajk“

Komentar
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Alta banka u Beogradu

Komentar

ALTA imperija i privođenje Macure: Operacija na otvorenom srcu korumpiranog režima

ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1870
Poslednje izdanje

Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save

Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati se
Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

BIA posle političkih promena

Kako bezbedno razmontirati partijsku tajnu policiju

Raspad sistema

Hapšenja, ostavke i drugi znaci života

Savremena opera

Cirkus nemogućeg pripadanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure