Skiptari kralja Milutina i kraljice Simonide i njena odežda, rekonstruisani su i priključeni izložbi „Čekajući stalnu postavku“ Istorijskog muzeja Srbije, kako bi se premostilo vreme čekanja na rekonstrukciju zgrade Železničke stanice
Čekajući na rekonstrukciju zgrade stare Železničke stanice, Istorijski muzej Srbije pokazuje svoju kolekciju na izložbi „Čekajući stalnu postavku“ i obnavlja je novim eksponatima.
Tako joj je u ponedeljak priključio rekonstrukcije skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide, i odežde kraljice Simonide.
Rekonstrukcije skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide je ručno, starim tehnikama izradio i filigranista Goran Ristović Pokimica po uzoru na predstave sa freske „Loza Nemanjića” iz manastira Gračanica. Skiptari su ukrašeni lapis lazulijama, hesonit granatima i slatkovodnim biserima.
Rekonstrukciju odežde kraljice Simonide je po uzoru na fresku iz manastira Gračanica izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa saradnicima, a na izložbi je predstavljena na posebno dizajniranoj lutki koju je uradio vajar Darko Kuzmanović.
Foto: MISReknstrukcija Simonidine odežde
Odeždu čini granaca, haljina sa dugim rukavima, čiji krajevi dosežu do zemlje. Vegetabilni ornament, na tamnocrvenoj taft svili, dekorisan je biserima celom površinom haljine, dok su manijakis, perivrahioni, rote, optoke na rukavima i borduri haljine, bogato ukrašeni biserima i imitacijom dragog kamenja na zlatnoj taft svili. Veo je prugastog dezena, preko koga se nalaze oboci na niski od bisera.
Od otvaranja do sada izložba „Čekajući stalnu postavku” je dopunjena i olovnim pečatom velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, kristalnim bokalom sa grbom Kraljevine SHS, novčićima vladara iz dinastije Nemanjić, i rekonstrukcijom prestola kralja Petra I Karađorđevića, skiptarom cara Dušana i carice Jelene, i odeždom despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića.
Početkom oktobra ministar Nikola Selaković je najavio da kreću radovi na pretvaranju stare zgrade glavne Železničke stanice u Istorijski muzej. Rok je Ekspo 2027.
Vrednost radova je u bruto iznosu, 1,9 milijardi dinara, a neto 1,58 milijardi dinara, precizirano je tada u saopštenju Ministarstva kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova.
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!