Skiptari kralja Milutina i kraljice Simonide i njena odežda, rekonstruisani su i priključeni izložbi „Čekajući stalnu postavku“ Istorijskog muzeja Srbije, kako bi se premostilo vreme čekanja na rekonstrukciju zgrade Železničke stanice
Čekajući na rekonstrukciju zgrade stare Železničke stanice, Istorijski muzej Srbije pokazuje svoju kolekciju na izložbi „Čekajući stalnu postavku“ i obnavlja je novim eksponatima.
Tako joj je u ponedeljak priključio rekonstrukcije skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide, i odežde kraljice Simonide.
Rekonstrukcije skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide je ručno, starim tehnikama izradio i filigranista Goran Ristović Pokimica po uzoru na predstave sa freske „Loza Nemanjića” iz manastira Gračanica. Skiptari su ukrašeni lapis lazulijama, hesonit granatima i slatkovodnim biserima.
Rekonstrukciju odežde kraljice Simonide je po uzoru na fresku iz manastira Gračanica izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa saradnicima, a na izložbi je predstavljena na posebno dizajniranoj lutki koju je uradio vajar Darko Kuzmanović.
Foto: MISReknstrukcija Simonidine odežde
Odeždu čini granaca, haljina sa dugim rukavima, čiji krajevi dosežu do zemlje. Vegetabilni ornament, na tamnocrvenoj taft svili, dekorisan je biserima celom površinom haljine, dok su manijakis, perivrahioni, rote, optoke na rukavima i borduri haljine, bogato ukrašeni biserima i imitacijom dragog kamenja na zlatnoj taft svili. Veo je prugastog dezena, preko koga se nalaze oboci na niski od bisera.
Od otvaranja do sada izložba „Čekajući stalnu postavku” je dopunjena i olovnim pečatom velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, kristalnim bokalom sa grbom Kraljevine SHS, novčićima vladara iz dinastije Nemanjić, i rekonstrukcijom prestola kralja Petra I Karađorđevića, skiptarom cara Dušana i carice Jelene, i odeždom despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića.
Početkom oktobra ministar Nikola Selaković je najavio da kreću radovi na pretvaranju stare zgrade glavne Železničke stanice u Istorijski muzej. Rok je Ekspo 2027.
Vrednost radova je u bruto iznosu, 1,9 milijardi dinara, a neto 1,58 milijardi dinara, precizirano je tada u saopštenju Ministarstva kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!