img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Ispovest s duplim dnom

07. novembar 2007, 18:16 Teofil Pančić
Copied

Laslo Blašković: Turnir grbavaca
Geopoetika, Beograd 2007.

I tako, svi moji prijatelji i neprijatelji bave se literaturom. To mi je izgleda sudba, i skoro da sam se s njom pomirio

Šta je književnost, ili možda ono što zovemo „književni život“, a po Česlavu Milošu? Turnir grbavaca. A šta je Blaškovićev Turnir grbavaca? Roman u formi dnevnika, ili dnevnik koji se pretvara u neku formu „dokumentarističkog“ romana, sa ili bez ciljanog mistifikovanja odnosa „literarnog“ i „stvarnog“? U oba slučaja – koji, uostalom, možda i nisu doli jedno te isto – pisac Laslo Blašković ispisuje knjigu u čijem se epicentru nalazi pisac & građanin Laslo Blašković, jedan „hiperrealni“ lik, naizgled ni veći ni manji od Života (ih, kao da Život uistinu može na papir?! ili drvo, more, kuća na slikarsko platno), smešten u konkretan mizanscen savremenog Novog Sada, tačnije, svih onih prostora u kojima se odvija glavnina njegovog života (kuća, radno mesto…), okružen ljudima iz porodičnog i profesionalnog okruženja; ove potonje svako će iole upućen lako prepoznati jer i nisu „maskirani“, to jest, jer se u romanu-dnevniku pojavljuju u cameo rolama, dakle, igrajući same sebe, izvodeći autentične (ili „autentične“) dogodovštine iz sopstvenih života, propuštene kroz filter Blaškovićeve opservativnosti, uvek lucidne, a na smenu blagonaklone, nervozne, rezignirane, savezničke, smorene, nekad čak detinje zlobne. Ili barem pisac želi da u sve to verujemo; osim ako ne želi upravo suprotno: da u to ne verujemo, da mislimo da je to što u Turniru grbavaca piše tek serija kvazistvarnih događaja i isto takvih likova, to jest jedna od onih karakterističnih „postmodernističkih mistifikacija“, a što mu – ta iskonstruisana distanca, naime – omogućava da se rasterećenije pozabavi nekom vrstom ispovednog dokumentarizma sa duplim dnom, što i nije loše polazište za dnevnik koji se preliva u roman i obrnuto.

Na drugoj strani, Turnir grbavaca je roman o nastajanju – i abortiranju – jednog romana koji, dakle, do kraja zapravo – neće nastati. Ono što ovde vidimo njegov je zametak, fetus, to su krhotine nečega što nije dobilo svoje puno uobličenje. Potaknut novinskim feljtonom o već davnom slučaju novosadskog – tačnije: podbarskog, što nije nevažno, jer Podbara je matični mikrokosmos ove knjige – kriminalca Gavre koji je, tamo još duboko u socijalizmu, ubio pripadnika Narodne Milicije, a s kojim su pisac i njegovo okruženje povezani raznim čudnim nitima kakve već zna da isplete zajednički život u jednoj relativno maloj i zatvorenoj „starosedelačkoj“ zajednici, Blašković uporno dubi paralelni narativni tok ove knjige, ispreplićući ga sa onim dnevničkim; to srastanje, istini za volju, nije uvek najsrećnije (bar za ukus ovog čitaoca, Gavra i društvo ponekad, da prostite, malo tupe), i utoliko predstavlja najslabije mesto ove knjige. Mada joj, na drugoj strani, i podaruje nešto „krosžanrovske“ složenosti koje bi bez nje bilo manje.

Kako god okreneš, Turnir grbavaca pre svega je (para)dnevnički tekst uronjen u „novosadsku književnu sredinu“ (manjim delom i beogradsku) sa svim njenim osob(e)nostima i ritualima, fokusiran – logično, s obzirom na preciznu njegovu datiranost: od 17. decembra 2006. do 25. januara 2007. – na piščevu rastuću otuđenost od „radnog okruženja“ koje pretežno naseljavaju anonimni, zaplašeni činovnici, a kojim gospodari isfrustrirani polupisac na politički indukovanom šefovskom mestu, imenom i mnogo čime još onaj isti koji je to i u Blaškovićevoj (tj. našoj) „stvarnosti“. Otuda nije čudno – mada lično nezainteresovanom čitaocu uopšte ne mora biti tako važno; ovo će reći da tekst funkcioniše i bez te vrste „upućenosti“ – što je književni lik uzvratio udarac, a o čemu smo nedavno pisali na ovom istom mestu…

Ovaj će dnevničko-narativni tok, kao i onaj o Gavri, privući najviše pažnje i podići još nešto panonske prašinčine, ali bilo bi šteta da ta priča proguta fakat da je Blašković u ovo naizgled neambiciozno dnevničarsko beleškarenje uneo svu svoju pripovedačku veštinu i eleganciju, i da je u svoj fragmentarni dnevničarski tekst „sakrio“ nekoliko izvanrednih eseja (recimo o „jugoslovenstvu“, o identitetu, o neizbežnom, za Blaškovića lajtmotivskom Kišu etc.), kao i niz sjajnih intimističkih crtica, pa i pravih pripovedaka (recimo, onu sa kupovanjem kondoma) dostojnih najboljih stranica njegovih prethodnih romana. Što će reći da je više nego dozvoljeno verovati da će Turnir grbavaca, ma koliko žanrovski hermafroditan bio, dosta dobro preživeti „trenutak“ i nadživeti famozne „kontroverze“ koje se oko njega pletu – ne bez piščeve demijurške namere, dakako… – i dočekati smirivanje sadašnjih strasti kao integralan deo blaškovićevskog proznog sveta, koji skoro sav stane u najviše pet-šest kilometara kružno oko Almaške crkve, a opet je veći i širi od mnogih koji svoje svetove razvukoše široko a pretanko, kao loša domaćica testo za supu!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure