img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Ispovest s duplim dnom

07. novembar 2007, 18:16 Teofil Pančić
Copied

Laslo Blašković: Turnir grbavaca
Geopoetika, Beograd 2007.

I tako, svi moji prijatelji i neprijatelji bave se literaturom. To mi je izgleda sudba, i skoro da sam se s njom pomirio

Šta je književnost, ili možda ono što zovemo „književni život“, a po Česlavu Milošu? Turnir grbavaca. A šta je Blaškovićev Turnir grbavaca? Roman u formi dnevnika, ili dnevnik koji se pretvara u neku formu „dokumentarističkog“ romana, sa ili bez ciljanog mistifikovanja odnosa „literarnog“ i „stvarnog“? U oba slučaja – koji, uostalom, možda i nisu doli jedno te isto – pisac Laslo Blašković ispisuje knjigu u čijem se epicentru nalazi pisac & građanin Laslo Blašković, jedan „hiperrealni“ lik, naizgled ni veći ni manji od Života (ih, kao da Život uistinu može na papir?! ili drvo, more, kuća na slikarsko platno), smešten u konkretan mizanscen savremenog Novog Sada, tačnije, svih onih prostora u kojima se odvija glavnina njegovog života (kuća, radno mesto…), okružen ljudima iz porodičnog i profesionalnog okruženja; ove potonje svako će iole upućen lako prepoznati jer i nisu „maskirani“, to jest, jer se u romanu-dnevniku pojavljuju u cameo rolama, dakle, igrajući same sebe, izvodeći autentične (ili „autentične“) dogodovštine iz sopstvenih života, propuštene kroz filter Blaškovićeve opservativnosti, uvek lucidne, a na smenu blagonaklone, nervozne, rezignirane, savezničke, smorene, nekad čak detinje zlobne. Ili barem pisac želi da u sve to verujemo; osim ako ne želi upravo suprotno: da u to ne verujemo, da mislimo da je to što u Turniru grbavaca piše tek serija kvazistvarnih događaja i isto takvih likova, to jest jedna od onih karakterističnih „postmodernističkih mistifikacija“, a što mu – ta iskonstruisana distanca, naime – omogućava da se rasterećenije pozabavi nekom vrstom ispovednog dokumentarizma sa duplim dnom, što i nije loše polazište za dnevnik koji se preliva u roman i obrnuto.

Na drugoj strani, Turnir grbavaca je roman o nastajanju – i abortiranju – jednog romana koji, dakle, do kraja zapravo – neće nastati. Ono što ovde vidimo njegov je zametak, fetus, to su krhotine nečega što nije dobilo svoje puno uobličenje. Potaknut novinskim feljtonom o već davnom slučaju novosadskog – tačnije: podbarskog, što nije nevažno, jer Podbara je matični mikrokosmos ove knjige – kriminalca Gavre koji je, tamo još duboko u socijalizmu, ubio pripadnika Narodne Milicije, a s kojim su pisac i njegovo okruženje povezani raznim čudnim nitima kakve već zna da isplete zajednički život u jednoj relativno maloj i zatvorenoj „starosedelačkoj“ zajednici, Blašković uporno dubi paralelni narativni tok ove knjige, ispreplićući ga sa onim dnevničkim; to srastanje, istini za volju, nije uvek najsrećnije (bar za ukus ovog čitaoca, Gavra i društvo ponekad, da prostite, malo tupe), i utoliko predstavlja najslabije mesto ove knjige. Mada joj, na drugoj strani, i podaruje nešto „krosžanrovske“ složenosti koje bi bez nje bilo manje.

Kako god okreneš, Turnir grbavaca pre svega je (para)dnevnički tekst uronjen u „novosadsku književnu sredinu“ (manjim delom i beogradsku) sa svim njenim osob(e)nostima i ritualima, fokusiran – logično, s obzirom na preciznu njegovu datiranost: od 17. decembra 2006. do 25. januara 2007. – na piščevu rastuću otuđenost od „radnog okruženja“ koje pretežno naseljavaju anonimni, zaplašeni činovnici, a kojim gospodari isfrustrirani polupisac na politički indukovanom šefovskom mestu, imenom i mnogo čime još onaj isti koji je to i u Blaškovićevoj (tj. našoj) „stvarnosti“. Otuda nije čudno – mada lično nezainteresovanom čitaocu uopšte ne mora biti tako važno; ovo će reći da tekst funkcioniše i bez te vrste „upućenosti“ – što je književni lik uzvratio udarac, a o čemu smo nedavno pisali na ovom istom mestu…

Ovaj će dnevničko-narativni tok, kao i onaj o Gavri, privući najviše pažnje i podići još nešto panonske prašinčine, ali bilo bi šteta da ta priča proguta fakat da je Blašković u ovo naizgled neambiciozno dnevničarsko beleškarenje uneo svu svoju pripovedačku veštinu i eleganciju, i da je u svoj fragmentarni dnevničarski tekst „sakrio“ nekoliko izvanrednih eseja (recimo o „jugoslovenstvu“, o identitetu, o neizbežnom, za Blaškovića lajtmotivskom Kišu etc.), kao i niz sjajnih intimističkih crtica, pa i pravih pripovedaka (recimo, onu sa kupovanjem kondoma) dostojnih najboljih stranica njegovih prethodnih romana. Što će reći da je više nego dozvoljeno verovati da će Turnir grbavaca, ma koliko žanrovski hermafroditan bio, dosta dobro preživeti „trenutak“ i nadživeti famozne „kontroverze“ koje se oko njega pletu – ne bez piščeve demijurške namere, dakako… – i dočekati smirivanje sadašnjih strasti kao integralan deo blaškovićevskog proznog sveta, koji skoro sav stane u najviše pet-šest kilometara kružno oko Almaške crkve, a opet je veći i širi od mnogih koji svoje svetove razvukoše široko a pretanko, kao loša domaćica testo za supu!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure