Američka carina je zaplenila pošiljku slovenačkog časopisa "Stripburger" zbog stripova Bojana Redžića Redže i Pitera Kupera, objavljenih u ovoj reviji
NEPOŽELJNI U SAD: Iz stripa „Richie Bush“ Pitera Kupera…
Nedavno je američka carina obavestila izdavačku kuću Top Shelf (inače jednog od vodećih izdavača i distributera alternativnog stripa) da je došlo do zaplene poštanske pošiljke u kojoj su se nalazili primerci slovenačkog časopisa „Stripburger“. Zaplena je obrazložena činjenicom da su u dva primerka ovog lista pronađeni stripovi koji, prema proceni carinskog službenika, predstavljaju „očigledno piratizovanje materijala koji je podložan zakonu o autorskim pravima“. Prva sporna strip storija pod nazivom Mojstub, objavljena je na srpskom jeziku, i delo je beogradskog strip crtača Bojana Redžića Redže. Na svega nekoliko sličica, u okviru priče koja zauzima osam stranica lista, pojavljuju se likovi iz popularnog stripa Peanuts (Čarli Braun), među kojima i Snupi, kojeg je autor prikazao kako, baš u skladu sa svojom psećom prirodom, urinira na stub od dalekovoda oko kojeg se priča vrti. U pitanju je izdanje „Stripburgera“ iz 1994. godine, a koje je bilo poslato kao poklon američkom izdavaču, zajedno sa primercima seta od dvanaest mini stripova „Miniburger“, koji nije bio sporan (a u kojem su, slučajno, takođe bili zastupljeni neki od strip crtača iz Srbije i Crne Gore, što nije čudno s obzirom na to da ovdašnji crtači već godinama uspešno sarađuju sa ljubljanskim izdavačem). Inače, Bojan Redžić je objavio nekoliko albuma u našoj zemlji – šira publika ga možda zna i po šaljivim dopisnicama koje je dizajnirao, a koje su bile distribuirane na poštanskim šalterima – a strip storija Mojstub objavljena je i u autorovoj kolekciji stripova Antikviteti. Inače, Redžić je u međuvremenu napustio strip, i trenutno živi i radi u Kanadi.
Ilija Čvorović na američkoj carini…i iz storije „Moj stub“ Bojana Redžića
Druga storija koja je u američkoj zapleni označena kao problematična delo je poznatog američkog strip crtača Pitera Kupera, objavljeno u „Stripburgeru“ br. 37, u aprilu 2004. U priči naslovljenoj RichieBush, Kuper je satirički prikazao članove američkog kabineta (uključujući i samog predsednika Buša, razume se) kao izvitoperenu verziju junaka iz dečijeg stripa RichieRich (prema strip serijalu izdavačke kuće Harvey Comics, proslavljene stripovima i animiranim filmovima o Kasperu, dobrom duhu). Priča je prvobitno bila objavljena u obliku mini stripa, koji je moguće nabaviti u bolje opremljenim strip prodavnicama u Americi, kao i u njujorškom strip časopisu „World War 3 Illustrated“ ( Treći svetski rat u slikama), čiji je Kuper urednik, i nijedno od ova dva izdanja nije naišlo na reakciju državnih službi. Reprint ovog stripa, objavljen u ljubljanskom časopisu, međutim, očito je zapao za oko „Ilije Čvorovića“ sa američke carine, tako da je Top Shelf bio prisiljen da pokrene pravni postupak po ovom pitanju. Slučaj je dobio na publicitetu već i zbog toga što je o čitavoj stvari Piter Kuper (inače poznat po svojim politički angažovanim radovima) diskutovao na radio-emisiji „Deadline Live“, koju prenose radio-stanice na čitavom području SAD.
Ovo, razume se, nije prvi put da američki (kao i jednako „ozloglašeni“ kanadski carinici) zaplenjuju pošiljke sa stripovima koje procene „nedoličnim“, „pornografskim“, ili, kao u ovom slučaju, „spornim po zakonu o autorskim pravima“. Postoji čak i organizacija Fond za pravnu zaštitu strip produkcije (CBLDF), koja se već godinama bavi ovakvim pitanjima, i oni su se oglasili povodom „slučaja ‘Stripburger’“, izjavivši da je“ carinska služba prekoračila svoja ovlašćenja“. Takođe, istaknuto je da „navedeni stripovi ne izlaze iz prihvatljivih granica parodije, tako da nije verovatno da bi čitaoci mogli taj sadržaj zabunom da prepoznaju kao delo koje je zaštićeno zakonom o autorskim pravima“.
Nakon svega, čitav slučaj je bez sumnje doprineo da se o časopisu „Stripburger“ još više čuje u Americi – oni su, pre neku godinu, na najznačajnijem evropskom strip festivalu u francuskom gradu Angulemu već poneli laskavu titulu „najboljeg fanzina“.
Što se birokratije na američkoj carini tiče, kao što reče jedan od prekobarskih strip poslenika, “ dobro je da su naučili da prepoznaju strip junake, ali možda bi bilo previše da još znaju da raspoznaju parodiju“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
„Nemogućnost da se izmeni postojeće stanje stvari rađa beznađe i apatiju. Beznađe i apatija jesu jedna konstanta već decenijama. Pogotovo sada, kada savremeni svet zaista pokazuje svoje neverovatno lice destrukcije, razaranja“, kaže rediteljka „Ivanova“, predstave o poraženom intelektualcu, koja se sutra igra 50. put u Narodnom pozorištu
Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!