img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Serđo Boneli (1932–2011)

Hleba i Zagora

28. septembar 2011, 14:58 Saša Rakezić
Copied

Odlazak Serđa Bonelija jedan je od događaja koji ne obeležavaju samo evropsku i svetsku strip scenu, već i čitavu jednu eru

Igrom slučaja, baš u godini koja obeležava pedesetu godišnjicu nastanka stripa o Zagoru, stigla je vest o smrti Serđa Bonelija, ne samo vlasnika izdavačke kuće koja je ove stripove objavljivala (Sergio Bonelli Editore), već i Zagorovog kreatora.

Serđo Boneli je naslednik porodične imperije produkcije stripova, koju je još četrdesetih godina, u Italiji koja se oporavljala od rata, pokrenuo njegov otac Đanluiđi Boneli. Formula koju je Boneli senior smislio bilo je stvaranje obimnih strip svezaka koje su u redovnom razmaku nudile celovite epizode posvećene popularnim junacima. Mladi čitaoci su iz nedelje u nedelje bili u prilici da iščitavaju stotine stranica ovih (jeftino proizvedenih) strip svezaka. To je podrazumevalo čitavu industriju koju je podržavao tim strip crtača, scenarista i drugih saradnika, na način koji je u to vreme bio uobičajeniji u Americi nego u Evropi. Već 1948. godine pojavio se Tex, strip o Teksu Vileru, rendžeru sa Divljeg zapada, koji se do danas smatra najpopularnijim italijanskim stripom ikada kreiranim. Usledio je čitav niz serijala koji su tokom decenija započinjani i gašeni, od kojih su i kod nas poznati Komandant Mark, Dilan Dog, Marti Misterija, Ken Parker, Mister No, Dampir i dr. Serijali Boneli produkcije postali su popularni u mnogim evropskim zemljama, naročito na Jugu kontinenta. Tu valja uključiti Tursku, i ogromno latinoameričko tržište, zahvaljujući kojem se tiraži ovih stripova mere vrtoglavim brojkama. Stoga je odlazak Serđa Bonelija jedan od događaja koji obeležavaju evropsku i svetsku strip scenu, možda i čitavu jednu eru – u Italiji je to bila udarna vest u najvećim medijima.

MISTER STRIP: Kao i mnogi koji su aktivni u oblasti stripa, imao sam priliku da sretnem Serđa Bonelija – premda ikona strip izdavaštva, bio je vrlo jednostavan i srdačan; pratila ga je fama da voli da troši novac na putovanja, i da boravi u egzotičnim krajevima sveta. Iako je lično usmeravao čitavu mašineriju ispred koje je stajao, pored stripa o Zagoru (za kojeg je napisao praktično sva scenarija do 1980. godine), jedini lik kojeg je samostalno kreirao bio je Mister No (objavljivanje započeto 1975. godine), inspirisan vlastitim boravkom u Amazoniji.

„Sa Bonelijem se družim već više od trideset godina, najpre kao čitalac njegovih izdanja, naravno“, kaže u izjavi za „Vreme“ Andrea Placi (Plazzi), strip žurnalista i urednik. „Za nekoga kao ja, ko je rođen šezdesetih, pa i za generacije pre toga, Serđo Boneli je bio neko ko je već bio započeo sa radom, pre nego što smo se mi i rodili. Tako da nikada nisam poznavao svet bez Bonelija! On je posedovao bezmernu, apsolutnu ljubav prema stripu, i to je bilo ono što je pokretalo njegovu izdavačku kuću – giganta ‘teškog’ nekih četrdesetak miliona evra. Veoma bogat čovek po bilo kom merilu, Serđo Boneli je svesno izabrao da svoju firmu ne razgrana na različite delatnosti, niti ga je interesovalo otvaranje novih poslovnih polja, već je bio u potpunosti posvećen onome što ga je jedino zanimalo – objavljivanju stripova. Bio je to porodični posao, koji je obavljao zajedno sa sinom Davidom, koji je bio zadužen za marketing i licence. Praktično do poslednjeg dana, Serđo Boneli je uređivao i odobravao svaku stranicu pre nego što bi odlazila u štampariju. Iako ga je, s druge strane, gotovo svaka generacija mladih ljudi iz sveta stripa uzimala na zub kao ‘konzervativca’, i ‘čoveka sistema’, istina je da je bio oprezan, ali ipak otvoren za promene. Uvek se trudio da obnavlja svoje koncepte i da eksperimentiše, stvarajući stalno nove vrste ‘glavnotokovskog’ stripa, tako da je bilo moguće da uz već zastarele koncepte kao što je Zagor istovremeno postoje i sofisticirani serijali kao što su Napoleone i Jan Dix, inspirisani oniričkim temama i sa ambicijama da zadovolje publiku sa većim umetničkim kriterijumima.“

ČEŽNJA ZA AVANTUROM: Bonelijevi stripovi su prilično rano, još od kraja šezdesetih, objavljivani i u našoj sredini, najpre zahvaljujući novosadskom Dnevniku, i svakako imaju veoma važno mesto u popularnoj kulturi SFRJ, pa i nakon raspada države. Kao i drugde, mnogi poznavaoci popularne literature su svoje detinjstvo provodili čitajući edicije kao Lunov Magnus strip ili Zlatnu seriju, zatim odrastali tragajući za nečim „dubljim“, za stripom koji prevazilazi populistički kliše (kada su im se Zagor i Komandant Mark činili u najmanju ruku smešnim), a zatim su, kao već oformljeni ljubitelji ili možda i stvaraoci stripa, osetili neku vrstu čežnje za tim jednostavnim pričicama iz prošlosti.

Beogradski strip autor Darko Perović je, počev od 1997. godine, prema scenariju Đanfranka Manfredija crtao storije koje su se pojavile u Bonelijevim serijalima Magični vetar (Magico vento) i Šangajski đavo (Shanghai Devil), učinivši da ovdašnja sredina ne samo konzumentski, već i stvaralački učestvuje u celoj ovoj priči. Danas su Bonelijeve edicije prisutne na našem tržištu zahvaljujući beogradskoj izdavačkoj kući „Veseli četvrtak“. Možda se trag koji je Boneli ostavio u našoj sredini meri i beleškama koje su ljudi sa ovih prostora upisali na zvaničnom veb portalu izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore, otvorenom za utiske čitalaca nakon smrti osnivača. Tako je moguće pročitati zapis (na srpskom): „Iskreno Hvala, maestro! Zagor mi je bio idol, iako sam sada više nalik na Čika. Karamba i karambita!“

Jedan italijanski ljubitelj stripa je zapisao: „Kao dečak, čitao sam svakog dana Bonelijeve stripove. Mogu da kažem da sam odrastao na hlebu i Zagoru!“ U vreme ekonomske krize, koja je zahvatila Italiju, vest o (može se reći iznenadnoj) smrti Serđa Bonelija kao da je doprinela izvesnom pesimističkom sentimentu. Italijanski pisac, urednik i strip scenarista Dario Morgante nam je rekao: “ Za mnoge od nas koji smo radili u industriji stripa ili na neki drugi način bili deo te scene, Bonelijeva smrt je zaista loš znak… On je bio veoma vitalan čovek, a podatak da je poslednjih meseci bio bolestan nije ni stigao da dopre do javnosti. Uprkos tome što je vest o njegovoj smrti dospela do svih važnih medija, reklo bi se da tome nisu posvetili onoliko prostora koliko bi se očekivalo – Italiju trenutno more neke veće brige. Sve se to dešava u zemlji gde je gotovo svako dete raslo uz Boneli edicije… Serđo Boneli je bio pravi reprezent italijanskog čoveka druge polovine dvadesetog veka – iskren, kome naporan rad nije stran, i koji je u biti levičar. Danas, sa smrću Bonelija odumire i ta Italija koju smo pamtili.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure